Izbore u BiH deklarativno žele sve stranke, a neke rade sve da ih ne bude: Demokratija od 4 miliona KM

U moru političkih problema, uslovljavanja koja koče sasvim obične i regularne procese u BiH se izrodio najnoviji problem – upitno je održavanje lokalnih izbora, piše Klix.ba.

Nikada se u poslijeratnoj povijesti BiH nije dogodilo da Centralna izborna komisija zakaže izbore, pa ih odgodi zbog nepostojanja uslova za njihovo održavanje. A izgovor zbog čega su, za sada, izbori s početka oktobra pomjereni za 15. novembar je finansijske prirode. Državni budžet za 2020. još nikada nije usvojen i tako ne mogu biti planirana sredstva neophodna za izbore te se ne može krenuti u logističku organizaciju cijelog procesa.

Od početka godine prvobitni izgovor za neusvajanje budžeta je bilo kasno formiranje državne vlasti, potom je uslijedila pandemija koronavirusa i nesuglasice kako treba izgledati taj budžet. Predsjedništvo BiH je urgiralo i dalo rok da im Vijeće ministara do 31. maja dostavi budžet, ali to se nije dogodilo.

U međuvremenu su političke stranke bile zaokupljene i nemogućnošću podjele 330 miliona eura od kredita MMF-a. Procjena je da će izbori koštati ukupno oko devet miliona KM. Državni budžet treba osigurati tek 4,2 miliona KM, dok preostali iznos osiguravaju općine i gradovi. Sada je država došla u situaciju da se kocka s demokratijom za 4,2 miliona KM.

Rijetko ko i vjeruje da je novac ključni i jedini problem. Trenutno je nametnut kao glavna spona bez koje CIK ne može krenuti u raspisivanje tendera za glasačke listiće i ostalu logistiku, ali je izvjesna politička pozadina.

SNSD i HDZ gotovo da ne propuštaju priliku da se požale zbog izbora novih članova CIK-a, za koje smatraju da nisu izabrani regularno spočitavajući im političku pristrasnost. Čelnici tih stranaka se ipak nisu žalili kada su u toj instituciji imali “svoje ljude”. Jasno je da je tiha blokada lokalnih izbora potkovana političkom pozadinom, a opravdana budžetom i navodnim neregularnim pomjeranjem izbora.

Izbore prizivaju i deklarativno žele, razumljivo uz sve stranke opozicije i SDA te SBB. Ipak, ni lider SBB-a nije zadovoljan zbog novih članova CIK-a. U tom kontekstu treba spomenuti i apelaciju SNSD-a Ustavnom sudu BiH. Naime, iz te stranke smatraju da je CIK neregularno odgodio izbore za više od mjesec. Tvrde da su izbori mogli biti odgođeni maksimalno na 15 dana. Brojni pravni stručnjaci smatraju da je apelacija SNSD-a opravdana ukoliko je Ustavni sud uopće bude i razmatrao. Očekuje se da se Ustavni sud u ovom predmetu proglasi nenadležnim jer se ne radi o zakonu već odluci CIK-a. Tako pojedini pravnici poručuju da je prava instanca za ovu apelaciju bio Sud BiH.

Brojne ankete ukazuju na to da pojedinim strankama, a naročito onima na vlasti, nije ni u interesu održavanje izbora zbog trenutnog statusa koji uživaju, brojnih afera ili koalicionih podjela. I dok se čeka državni budžet, odluka Ustavnog suda i prestanak uslovljavanja zbog izbora članova CIK-a, BiH je prvi put poslije rata došla u poziciju da je ugroženo i neizvjesno jedno od osnovnih demokratskih prava – pravo na izbore koje svi žele, a mnogi sve rade da ih ne bude kako je planirano.

Klix