Izbori u sjeni Christiana Schmidta: Popis stanovništva, zaustavljanje “bugarskog voza” i rezultati u sat vremena

U Bosni i Hercegovini prekjučer su održani prvi izbori na kojima je korištena savremena tehnologija, što predstavlja značajan i pozitivan preokret u izbornom procesu.

Ova promjena se dogodila nakon što je bivši visoki predstavnik Christian Schmidt u martu 2024. godine nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, kojima su uvedeni elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.https://www.klix.ba/polls/465

Schmidt se na ovaj korak odlučio kako bi osigurao poštenije izbore, nakon što su prvenstveno SNSD i HDZ dugo blokirali usvajanje ovih reformi u državnom parlamentu.

Elektronskom identifikacijom, koja obuhvata očitavanje ličnih dokumenata (lične karte, vozačke dozvole ili pasoša) i uzimanje otiska prsta, značajno se smanjio rizik od zloupotreba, prije svega sprečavanjem glasanja uime preminulih osoba koje nisu izbrisane s biračkog spiska.

Biometrijska identifikacija birača na jučerašnjim Općim izborima (Foto: T. S./Klix.ba)

Osim toga, elektronskom identifikacijom je omogućen stvarni uvid u to koliko ljudi zaista izlazi na birališta. Ovo se opravdano može smatrati dosta preciznim pokazateljem stvarnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine.

Kada se u biračkom spisku s 3,4 miliona ljudi oduzmu preminule osobe, dijaspora te građani koji žive i rade u inostranstvu, a nisu se odjavili iz Bosne i Hercegovine, dolazi se do zaključka da je stvarna izlaznost veća od zvaničnih 42 posto.

S druge strane, skeniranjem listića je omogućeno brzo i precizno prebrojavanje glasova. Za razliku od ranijih izbornih ciklusa, kada su građani satima, a nerijetko i do duboko u noć čekali na prve i to tek preliminarne rezultate, Centralna izborna komisija (CIK) sada je već sat vremena nakon zatvaranja birališta imala podatke za sve nivoe vlasti.

Time se Bosna i Hercegovina konačno pridružila državama u kojima su izborni rezultati poznati ubrzo po završetku glasanja.

Skeniranje listića na jučerašnjim Općim izborima (Foto: S. S./Klix.ba)

Uvođenjem skenera spriječen je i “bugarski voz”, jedan od najpoznatijih oblika izborne prevare.

Ona funkcioniše tako što organizator ove prevare izvan biračkog mjesta nabavi i popuni pravi, prazan glasački listić. Taj listić potom predaje potkupljenom biraču, koji ga unosi i ubacuje u glasačku kutiju, dok svoj novi, prazni listić iznosi i predaje organizatoru kako bi se krug nastavio.

Zbog obaveze da se svaki listić pred biračkim odborom pojedinačno skenira, pri čemu se broj izdatih listića mora podudarati s brojem skeniranih, ova vrsta manipulacije gotovo da nije moguća.

Sami glasački listići, kao i pomoćni materijali (katalozi s imenima, prezimenima i rednim brojevima kandidata), bili su pregledniji nego ranijih godina, čime je biračima dodatno olakšano glasanje.

Ipak, tehnički propust CIK-a na ovogodišnjim izborima zbunio je dio građana. Glasački listići bili su označeni različitim bojama ovisno o nivou vlasti, ali je u zaglavlju prednje strane bio naveden samo broj izborne jedinice, dok je naziv nivoa vlasti bio u zaglavlju druge strane listića. Zbog toga su birači morali okretati listić kako bi provjerili za koji organ vlasti glasaju.

Osim toga, na pojedinim biračkim mjestima uočeno je da su na pomoćnim listićima pojedini brojevi kandidata već bili označeni (markirani ili zaokruženi). To su primijetili sami birači, kojima su uz glasačke listiće uručeni pomoćni materijali na kojima imena i redni brojevi kandidata moraju biti potpuno čisti i bez ikakvih oznaka.

Za sada nije poznato zašto se to dogodilo, pa se očekuje zvanično očitovanje CIK-a. Pretpostavlja se da je riječ ili o pokušaju stranaka da sugerišu biračima za koga da glasaju ili o grešci samih birača koji su označavali pomoćne listiće ne znajući da to nisu glasački listići.

Ipak, i pored manjkavosti na pojedinim biračkim mjestima, i vlast i opozicija su saglasni da je primjenom novih tehnologija napravljen ključan korak: na izborima konačno su počeli odlučivati birači, a ne brojači glasova.

Klix.ba