Izborna godina otvara prostor za govor mržnje: “Divlji portali” preplavili digitalni prostor BiH

Iako zvanična izborna kampanja još nije počela, u Bosni i Hercegovini već je primjetan porast govora mržnje i širenja uvredljivog sadržaja, dok se paralelno bilježi i nagli rast broja internet portala bez osnovnih podataka o vlasništvu, uredništvu i kontaktima, upozoravaju sagovornici Fene.

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić ocjenjuje da su mehanizmi samoregulacije, uprkos dostupnosti savremenih IT alata, pokazali ozbiljna ograničenja. Prema njenim riječima, ne postoji stvarna spremnost ni dijela medija ni samoregulatornih tijela da se sistemski bave govorom mržnje, psihičkim nasiljem i klevetama.

„Međutim raspoloženje, kreirano u javnosti, negativno je prema bilo kakvoj regulaciji ili samoregulaciji. Nisam optimista da će se u ovoj izbornoj godini bilo šta riješiti po tom pitanju.

Želim vjerovati da većina osuđuje objave sa uvredljivim sadržajem i govorom mržnje, ali da je ta većina tiha pred agresivnom manjinom, koju podržava dio akademske zajednice i političara pravdajući to slobodom izražavanja. Nemam dilemu da će to popraviti nečije izborne rezultate.

Dodaje da nedostatak javne osude i prešutna tolerancija od strane dijela mainstream medija obeshrabruju građane da se uključe u politički život, dok pojedine lokalne vlasti reaguju restriktivnim mjerama koje dodatno ugrožavaju slobodu medija.

Predsjednik Komisije za informisanje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Sanel Kajan podsjeća da je prema Vladi FBiH uputio inicijativu za zakonsko regulisanje rada portala. On upozorava:

„Krijući se iza lažnih imena, iza profila bez identiteta, određene osobe već godinama provode digitalno uhođenje, psihičko nasilje, negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca, prikupljanje i zloupotrebu ličnih podataka, širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, te direktno targetiraju članove porodica, uključujući i djecu.

Istovremeno, suočeni smo sa brojnim portalima koji djeluju potpuno anonimno – bez urednika, bez novinara, bez adrese, bez kontakta, bez impresuma. Građani često nemaju kome ni uputiti prigovor, jer ne znaju ko stoji iza tih portala.

Zbog toga je predložio uvođenje obavezne registracije portala, javno dostupne podatke o vlasnicima i uredništvu, kao i formiranje registra online medija uz jasno definisane sankcije za širenje govora mržnje i lažnih vijesti.

„Građani imaju pravo da znaju ko stoji iza portala koji oblikuju javno mnijenje. A institucije imaju obavezu osigurati da internet ne bude prostor bezakonja“, poručuje Kajan.

Izvršna direktorica Vijeća Dženana Burek navodi da je tokom mapiranja u 2025. godini evidentirano 488 informativnih portala, dok svega oko 40 posto ispunjava osnovne kriterije transparentnosti. Prema njenim riječima:

„Iskustva iz ranijih izbornih ciklusa pokazuju da se upravo u tim periodima povećava broj portala koji se koriste za širenje neprovjerenih informacija, političkih diskreditacija i manipulativnih narativa, često bez ikakve mogućnosti utvrđivanja odgovornosti za objavljeni sadržaj.

Vijeće podsjeća da sloboda izražavanja podrazumijeva i profesionalnu odgovornost te da Kodeks za štampane i online medije BiH jasno propisuje obavezu transparentnosti i objavljivanja impresuma.

„Borba protiv dezinformacija, posebno u izbornim ciklusima, zahtijeva zajednički napor medijske zajednice, institucija i javnosti“, zaključuje Burek.