Izetbegović: Ne može 60 posto snage probosanskih stranaka biti zbijeno u 33 posto bošnjačke kvote

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović danas je sudjelovao u sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” kao uvodničar na temu “Unutrašnje i spoljne silnice u restituciji građanskog uređenja BiH”.

U vezi mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa Izetbegović je na samom početku izlaganja kazao da je u pitanju rigidan princip koji u ovom obimu postoji samo u Bosni i Hercegovini i da je kao takav upitan.

“Srećemo slične mehanizme u Sjevernoj Irskoj, Sjevernoj Makedoniji i Belgiji. Iako se mnogi pozivaju na Belgiju, ti mehanizmi se odnose na veoma sužen obim pitanja o kojima se odlučuje, ne odnose se na sva pitanja kao što je to slučaj u BiH, gdje je recimo Dom naroda jači i ima više nadležnosti od predstavničkog doma”, rekao je predsjednik SDA.

On je kazao da je Dejtonski mirovni sporazum spriječio veće zlo, dodatnu podjelu BiH jer je u tom trenutku procjenjeno da je bolje prihvatiti mehanizme koji nisu dobri, kao što za pacijenta nisu dobri fiksatori ili gips, ali na kraju to omogući pacijentu da profunkcioniše.

O probosanskim strankama

“Treba prevazići bespotrebne podjele koje oduzimaju snagu onome što možemo nazvat nekim ‘probosanskim’ frontom ili prograđanskim. Potreba je saradnja građanskih stranaka sa SDA, potreban je prodor, ja prihvatam rivalstvo u Federaciji, ako mogu nek zamjene SDA, ako to mogu, nek slobodno urade (stranke Četvorke). Kada je u pitanju BiH i RS ne bi smjelo biti takvih podjela, mi u ovom trenutku imam nula prodora tzv. građanskih stranaka na teritorije gdje je bio HVO, gdje bila vojska RS-a gdje sad vlast imaju HDZ i SNSD,” kazao je Izetbegović, te je dadao da probosanske stranke imaju 60 posto u predstavničkom domu Parlamenta BiH te se ta snaga mora ‘preliti’ u domove naroda i institucije.

“Ovakvo smo svi zbijeni u 33 posto u nekakvu imaginarnu bošnjačku kvotu od 33 posto. Tih 33 posto treba otići na 60 posto, ojačati taj motor koji vuče u pravom smjeru”, naglasio je nekadašnji član predsjedništva BiH.

Izborni zakon

Govoreći o pregovorima SDA i HDZ-a u vezi Izbornog zakona rekao je da on ne bi pristao na trenutni format da nije bilo zahtjeva međunarodne zajednice, koji, kako kaže, nije mogao odbiti, te je dodao da se nada, da bi interresorna grupa koja je formirana, trebala ukinuti taj reducirani format.

“Insistirat ćemo da se u domovima naroda može braniti isključivo, jasno i precizno definisani nacionalni interes, jer domovi naroda ne mogu biti jači od predstavničkih domova,” zaključio je na kraju izlaganja Bakir Izetbegović.

U nastavku, odgovarajući na različita pitanja sudionika, Izetbegović je dosta otvoreno govorio te iznio nekoliko zanimljivih stavova.

Rekao je da je SDA multietnička stranka, koja nastoji na svoje liste stavljati Srbe i Hrvate, ali glasačko tijelo često ne odgovori na način kako bi to stranka željela, ali će SDA nastaviti da ide u tom smjeru.

O kompromisima i (ne)popuštanju SDA

Na stav Hamida Čustovića da SDA stalno pravi loše kompromise i daje koncesije HDZ-u, Izetbegović je rekao da ga taj stav vrijeđa.

“Nije SDA i Bakir Izetbegović dala poziciju HDZ-u da radi ovo što sada radi, ne popunjava Ustavni sud, ne mijenja federalnu vladu, štiti kladioničare, ne da Islamskoj zajednici da potpiše ugovor sa državom, štiti interese Hrvatske, umjesto bosanskohercegovačke. Ustav i rezultati su im dali poziciju da se mogu tako ponašat, zato ja uporno pozivam da se bolje organizujemo već 2022. godine”, rekao je Izetbegović, te dodao da je 2018. godine napravljen određeni pomak jer diplomatska mreža više nije u rukama tih političkih snaga, ali ako građanske stranke ne budu izbjegavale SDA, onda zajedno mogu mijenjati paradigmu.

Politička švalerancija

“Ja sam se sa gospodinom Nikšićem, nakon izbora 2018. godine morao nalaziti po nekim vikendicama oko grada, kao da se švaleramo politički, jer on ne želi da se zna da se vidio sa SDA. Treba mijenjat taj odnos ako hoćemo da sebi s vrata sklonimo mnogo opasnije stvari nego što je odnos SDA i nekog SDP-a, to je ono na čemu insistiramo. Mislim da je krajnje vrijeme da se ide u tom smjeru”, rekao je u nastavku odgovora.

“U Jajcu Bošnjaci nisu smjeli da hodaju 10-15 godina cestom, šunjali se da odu po hljeb i po novine, tamo već dva ciklusa i u trećem imamo Bošnjaka načelnika, bili su u jednom momentu izgubili Vitez, Busovačom odavno ne vladaju”, rekao je govoreći o odnosu sa HDZ-om.

Uloga međunarodnog faktora je dvojaka

Na pitanje vjeruje li međunarodnoj zajednici, Izetbegović je kazao da u tom smislu ne postoji ujednačen pristup, te je on suštinski dvojak.

U istom smislu je Izetbegović rekao da je “bilo tajnih planova da faktički nestane Bosne i Hercegovine, da se uvede embargo, kada je naša armija krenula 95. godine, te došla do Prijedora i Banja Luke, da se da 49 posto suprotnoj strani, da se prepuste pokolju zaštićene zone. S druge strane bilo je NATO udara, bilo je podrške, bilo je 60000 vojnika ovdje, oni su nama pomagali da 60 državnih institucija osnujemo umjesto entitetskih. Treba naći načina da se s njima radi, neki od njih nas vole, neki nas ne vole, neki su podmukli neki su iskreni. Nije to homogena stvar pa da vi kažete međunarodna zajednica je ovakva ili onakva. Treba naći ljude i pojedince, uvijek je bilo “Švarc-Šilinga”, uvijek je bilo ljudi koji su stali uz nas poput ambasadora SAD-a Viktora Jakovića koji je u jednom momentu svoju karijeru doveo u pitanje, kada je izjavio da Sjedinjene Američke Države nisu dovoljno uradile za Bosnu I Hercegovinu. Kad takvu stvar kaže jedan karijerni diplomata, on sebe dovodi u pitanje, uradio je to za BiH, ne možemo reći da su svi isti”.

U nastavku je kazao je da PIC i OHR skoro ništa ne rade zadnjih deset godina te da su stalno “nešto zabrinuti” te da ne bi bilo ove reakcije u vezi ploče Radovanu karadžiću na Palama i Zakona o zabrani negiranja genocida da nije bilo stalnog pritiska i napada od strane SDA i njega samog.

Američka politika

“Gospodin Palmer i Nelson, imao sam s njima kontakte ovih dana i rekao sam, da su očekivanja nakon promjene američkog predsjednika velika, možda i prevelika. Njih dvojica ne daju optimistične izjave. Gospodin Palmer je javno kazao nemojte očekivati da će iza nekog brda da vam dojaše američka konjica pa da riješi vaše probleme. Ne znam koliko je upravu, možda ni on ne zna na šta će biti spremna nova administracija”, rekao je Izetbegović, te dodao, da oni u ovom trenutku od njega traže da pokuša rješavat problem u ovom “iščašenom i lošem” formatu Čović-Izetbegović i nastojaće da se što prije “vadi” iz tog formata, naročito što isti ne daje rezultat.

“Mi nikada nećemo pristati na rješenja koja su sada na stolu od strane HDZ-a, o trećem entitetu nema ni govora, o tome čak ni oni ne pričaju…da se stvari sa Sejdić-Finci riješe Izbornim zakonom, onako kako to odgovara HDZ-u, to se naprosto neće desiti”, naglasio je Izetbegović.

O politici Srbije i Hrvatske

Odgovarajući na pitanja o odnosima sa susjedima, utvrđivanju granice i hidrocentralama na Drini on je rekao da su se odnosi sa Hrvatskom i Srbijom počeli urušavati upravo na ovim pitanjima, te da je pokušao sve riješiti iza zatvorenih vrata sa Borisom Tadićem, Ivom Josipovićem, Kolindom Grabar-Kitarović i Aleksandrom Vučićem, međutim nije bilo pomaka.

“Oni ne žele, ni jedni ni drugi, čak ni da uspostave mješovite komisije…bilo je ponuda od gospodina Vučića da se taj dug na Drini jednostavno prebije i da se njima ustupe te centrale, da se napravi izmjena granice te da one budu u potpunosti u vlasništvu srpske strane. Također da se napravi izmjena granice na Rudom, onako kako to njima odgovara, da će oni izvjesne kompenzacije dati i tako dalje. Onda su to Ivanić i Čović podržali u Beogradu”, rekao je Izetbegović i istakao da je u tom trenutku morao napraviti diplomatski incident jer je Čović čak ponudio suverentitet Bosne i Hercegovine u vezi sa odlučivanjem o priznanju Kosova.