Izetbegović: Razlog za strah postoji, ali narodima na Balkanu nije do rata

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović poručio je da budžet institucija Bosne i Hercegovine mora biti usvojen i da se opći izbori moraju održati ove godine, u oktobru ili novembru.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ratu u Ukrajini, izmjenama Izbornog zakona, općim izborima u BiH i usvajanju budžeta institucija BiH.

Smatra da se rat u Ukrajini već refleksira i na Bosnu i Hercegovinu.

– On se već refleksira, jer budi neke emocije i intencije, namjere za koje se činilo da su savladane. Postoje emotivne i vjerske veze između određenih naroda na Balkanu i Rusije tako da to nije za podcijeniti. Već smo vidjeli reakcije onog neodgovornog dijela društva, radikala na stadionima, trgovima u Srbiji i Republici Srpskoj. I odgovorni političari to treba da sprečavaju – izjavio je Izetbegović.

Narodima nije do rata

Mišljenja je da u “Bosni i Hercegovini postoji konsenzus svih da, bez obzira na njihova politička nerazumijevanja i nesporazume, moraju, prije svega, sačuvati mir”.

– Tu postoji prećutni konsenzus, uključujući i ovu stranu koju predstavlja Milorad Dodik. Preostaje da radimo na tome, da zajednički zaustavljamo te stvari, jer par incidenata može Bosni i Hercegovini nanijeti ogromne štete, da se zaustavi saobraćaj, protok ljudi, roba – rekao je Izetbegović.

U svjetlu dešavanja u Ukrajini sve učestalije se od međunarodnih zvaničnika govori o BiH kao mjestu novog zarišta potencijalnih destabilizacija.

Izetbegović smatra da razlog za strah postoji.

– Samo mislim da narodima na Balkanu, naročito narodima u Bosni i Hercegovini, nije do rata, da obični čovjek to zaista ne želi. Da ne želi niti da mu dijete odlazi iz Bosne i Hercegovine niti da, ne daj Bože, u Bosni i Hercegovini odlazi u neke rovove. Imamo sve šanse da sačuvamo mir, stabilnost i sigurnost – pojasnio je Izetbegović.

Smatra da ono što smo vidjeli u Ukrajini je zabrinjavajuće kroz dvije ili tri dimenzije.

– Nije to samo brutalni rat koji razara gradove, ubija i mijenja sudbine milionima ljudi, zabrinjavajući je način na koji je sve to počelo. Jer predsjednik jedne velesile kakva je Rusija, ne bi smio govoriti da neće nešto uraditi što planira uraditi. A, on je to radio. I mi ubuduće ne znamo na čemu smo sa predsjednikom jedne takve velesile. Propaganda koja se radi u Rusiji. Rusi masovno smatraju da su ruske jedinice otišle u Ukrajinu da se obračunaju sa fašistima i nacistima. A, obračunavaju se sa porodilištima, milioni ljudi napuštaju Ukrajinu… To je napad na sistem vrijednosti, nije to samo fizičko nasilje, to je i nasilje nad istinom – poručio je Izetbegović.

Nada se da će se Evropa jako povezati kroz ovu krizu.

Liberalniji pristup EU

– Da će ovo što se dešava u Ukrajini jako uozbiljiti Evropu, da ćemo dobiti jaču Evropsku uniju koja će braniti sistem vrijednosti kojem i mi pripadamo, kroz zajedničku vanjsku politiku, kroz odbrambeno-sigurnosnu politiku, da ćemo dobiti jaču Uniju, da to neće biti samo zbir zemalja od kojih svaka insistira na vlastitom suverenitetu. Dio tog suvereniteta se mora prinijeti da biste dobili pravu Uniju koja može da odbrani i teritorijalno i u smislu sistema vrijednosti Evrope – izjavio je Izetbegović za AA.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Evropske komisije kandidatski status za BiH.

– Na tome svi insistiramo – poručio je Izetbegović.

Kako je kazao, u četvrtak su u Sarajevu imali zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH i svi su to tražili od ministrice vanjskih poslova Njemačke Annalene Baerbock koja boravi u posjeti Bosni i Hercegovini.

– Ona je za sada skeptična. Smatra da mi moramo ispuniti presude poput presude Sejdić-Finci i ostale da bismo prešli taj prag. Ipak, ja mislim da će se Evropa odlučiti da ima liberalniji pristup, ne samo prema Bosni i Hercegovini nego i prema zemaljama aspiranticama s Balkana, jer ono što je uradila u odnosu na Makedoniju i Albaniju nije bilo po meni mudro. Mora se sačuvati entuzijazam, vjera u to da ćemo prije ili kasnije postati članicama i kroz tu vjeru pomoći nam da hrabrije radimo reforme. Šta ih je koštalo da BiH i ostalim zemljama daju kandidatski status? Šta ih košta da to urade još uvijek? Da nam sačuvaju vjeru i da se ta obaveza i dalje sačuva u odnosu na sam reformski put – istakao je Izetbegović.

Sve zemlje i u okruženju i šire rade na programima zaštite građana zbog sve većih poskupljenja energenata i namirnica.

Isporučiti pšenicu

– To je takav udar, kao plima kojoj se jako teško suprotstaviti. Mi ćemo raditi sve što možemo. Kada je u pitanju akciza, nju ćemo vjerovatno u sljedećih par dana privremeno ukinuti i doći će do pada cijene goriva za oko 20, 30 feninga, ali bojim se da će već u roku od mjesec dana doći do poskupljenja od marku ili dvije. Energenti naglo poskupljuju, ali naše je da uradimo sve što možemo. PDV na prehrambene proizvode spustiti na pet posto, iz budžeta i fondova pomoći najugroženiji dio stanovništva. Napraviti potrebne rezerve goriva, hrane, žita… Posijati što više toga – rekao je Izetbegović.

Kako je kazao, ako će doći do toga da Ukrajina i Rusija ne mogu da isporuče pšenicu o kojoj svi ovisimo, zašto dopustiti da u Bosni i Hercegovini ostanu neobrađena polja.

– Treba pomoći poljoprivrednicima da se zasije sve što se može – izjavio je Izetbegović.

Dotakao se i nefunkcionisanja Paralmentarne skupštine, budžeta institucija BiH, ali i izbora koji bi trebali da se održe u oktobru ove godine u BiH.

– Mislim da će ona (Parlamentarna skupština BiH, op. a. ) ovako da vozi do kraja ovog mandata, jer SNSD i Milorad Dodik su ušli u vlast sa namjerom da prave problem, da zemlju predstavljaju nefunkcionalnom. I oni će to raditi i pokušavati da intenziviraju te stvari u vremenu koje je pred nama. Ne treba biti naivan, ona profunkcionisati u punom kapacitetu neće sve dok ne odu ove snage koje na ovakav način koče. U srpskom korpusu i u političkom spektru koji dolazi iz RS-a ima zrelih stranaka, radili smo s njima, koje žele i da entitetu i Srbima u BiH pomognu na pravi način. Nije pomoć u tome što će napraviti konflikt sa Bošnjacima, Hrvatima, u tome što će i njihova djeca napuštati ovu zemlju, što će i njihovi penzioneri imati još gore probleme nego što ih imaju. Već odavno očekujemo sazrijevanje i mislim da to neće moći sa Miloradom Dodikom – pojasnio je Izetbegović.

Smatra da će tek sa odlaskom “te politike doći do toga da se u punu funkciju stavi kompletan sistem u Bosni i Hercegovini”.

– Budžet će morati biti usvojen. Dakle, tu ćemo imati snažan angažman međunarodne zajednice bez koje, nažalost, još ne možemo da riješimo ovakve stvari. Budžeta će morati biti i izbora će morati biti, da li oktobarskih ili novembarskih. Može se desiti da stvari budu pomjerene mjesec, ali izbora mora biti – poručio je Izetbegović.

Govorio je i o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Pretvrd je stav HDZ-a

– Pretvrd je stav HDZ-a. Njihovi predstavnici su imali priliku da riješe ono na čemu insistiraju, dakle izbor člana Predsjedništva BiH kroz ‘Aprilski paket’, Fileov model i kroz model koji su ponudili Palmer i Eichhorst. Svaki put su to odbili. Vrlo je teško riješiti, napraviti kompromis sa nekim ko odbija modele koje nudi međunarodna zajednica. I da to uspijemo, i da hrvatska strana pristane na naš zahtjev, a to je funkcionalnost Federacije BiH, tada nas čekaju ljevičarske stranke koje neće da učestvuju u pregovorima, koje su se izmakle i čekaju da se nešto predloži. Šta god se predloži oni će reći da je to izdaja, prodaja, da smo postigli loše rješenje, i mi i Amerikanci i Brisel – izjavio je Izetbegović.

Prema njegovim riječima, i to da se prevlada, onda će ih čekati srpska strana koja nije bila uključena u pregovore, sa zahtjevima po pitanju državne imovine, izmjena u sastavu Centralne izborne komisije.

– Sve u svemu, mislim da je to formula koju ne možemo da riješimo u sljedećih mjesec dana. Možemo pokušati, SDA će se uvijek odazvati. Odnos SNSD-a, Dodika i ljudi u Parlamentarnoj skupštini bez kojih ne možemo da usvojimo izmjene Ustava, teško da možemo biti optimisti – kazao je Izetbegović.

Govorio je i o terorističkoj organizaciji FETO.

– FETO je zaista zloćudna organizacija. Organizacija koja većinu onoga što radi, radi netransparentno. Ono što su pokušali u Turskoj 15. jula je upozorenje za sve zemlje gdje je FETO prisutan, a prisutan je u nizu zemalja, između ostalog na Balkanu i u Bosni i Hercegovini – izjavio je Izetbegović.

Kako je kazao, FETO je u Bosni i Hercegovini dio ljudi uspio privući na agendi humanitarnog rada, pomoći studentima i sličnom, onako kako je počinjao i u Turkiye.

– Međutim, mislim da su ga prozreli Bosanci i da njegov uticaj u Bosni i Hercegovini pada. Prozreli su ga, prije svega, s obzirom na ono što je uradio u Turskoj. Škole koje FETO ima u Bosni i Hercegovini, koje su bile jake i posjećene, su sve manje interesantne Bosancima, one imaju sve više finansijskih problema i mislim da taj sistem ovdje polako vene i nestaje u Bosni i Hercegovini – dodao je Izetbegović.

Teroristička organizacija

Teroristička organizacija Fetulahci (FETO) odgovorna je za krvavi pokušaj puča u Turkiye u noći 15. jula 2016. godine.

Riječ je o terorističkoj organizaciji koju predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Republika Turska zvanično zatražila od SAD-a.

Članovi te terorističke organizacije godinama su, namještanjem ispita, napredovali u službi, infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, pristalice FETO-a u pravosuđu Turkiye montiranim procesom o navodnoj korupciji pokušale procesuirati brojne visokopozicionirane zvaničnike.

Nekoliko godina kasnije uslijedio je i krvavi pokušaj državnog udara terorista FETO-a, kojeg su izveli oficiri koje je FETO infiltrirao u tursku vojsku.

Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Republici Turkiye, nego i svakoj drugoj državi u kojoj je aktivna. Na to su u više navrata i ukazivali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turskoj ubijena je 251, a ranjene su 2.734 osobe.