Izetbegović sprema farsu: Uputstvom određeno da može biti samo jedan kandidat za šefa SDA!?

Glavni odbor Stranke demokratske akcije na sjednici 28. augusta ove godine izglasao je Uputstvo za izbor delegata 8. Kongresa i predlaganje kandidata za izbor centralnih organa SDA koje je u posjedu Raporta i prema kojem se za predsjednika Stranke može predložiti samo jedan kandidat!

Očigledno je da se na ovaj način želi osigurati ponovni izbor Bakira Izetbegovića na čelo SDA kao jedinog kandidata, što je protivno Statutu SDA i što sprečava demokratski izbor predsjednika između više kandidata, a kako je propisano članom 144. Statuta i članom 1.4. Pravila izbornog postupka u SDA.

Uvidom u ovaj dokument do kojeg je došao Raport u tački 7. Uputstva je propisano:

“Za pozicije: predsjednika Stranke, potpredsjednika Stranke, te za članove Nadzornog odbora i Etičkog odbora može se predlagati jedan ili više kandidata, a najviše onoliko kandidata koliko se bira“.

Naši izvori iz SDA kažu da se na ovaj način krše i Pravila izbornog postupka SDA u članu 1.4 u kojem se striktno navodi da se izbori za sve organe i funkcionere SDA „provode tajnim glasanjem, između više kandidata, po izbornom postupku utvrđenom ovim Pravilima“.

Upregnuti svi resursi

S obzirom da se za predsjednika SDA bira samo jedan kandidat jasno je da su s ovom tačkom Uputstva u SDA namjestili kroz upakovani dio rečenice „a, najviše onoliko kandidata koliko se bira“, novo pravilo prema kojem se za predsjednika SDA može predložiti samo jedna osoba.

Još jasnije je da je ovo uputstvo doneseno kako bi se obezbijedio isključivo izbor Bakira Izetbegovića, aktuelnog predsjednika SDA na tu poziciju.

Ovo ujedno pokazuje koliko je i sam Izetbegović, a i njegovi bliski saradnici nesiguran u ishod oktobarskog Kongresa, pa su i na ovaj način željeli eliminirati potencijalne protukandidate.

Prema saznanjima Raporta, mnogo prije 8. kongresa Stranke demokratske akcije (SDA) najavljenog za 14. oktobar, u strukturama stranke koji se zalažu za ponovni izbor Bakira Izetbegovića mobilizirani su svi resursi kako bi Izetbegović i naredne četiri godine bio na čelu stranke.

Ljudi bliski Izetbegoviću, prvenstveno zbog dugogodišnjih privilegija koje im je donijela bliskost s predsjednikom SDA i koji su poltronski podržavali sve njegove političke promašaje i propuste , učinili su sve kako bi do dana održavanja Kongresa preduhitrili sve neželjene scenarije. Uprkos tome što su protivni Statutu SDA i nedemokratski.

Međutim, da bi sve radnje pokušali prikazali transparentnim i demokratskim, Izetbegović i njemu bliski ljudi osmislili su strategiju koja podrazumijeva i to da se Kongres održi bez prethodno provedenih izbori na nižim nivoima organizovanja, kako to propisuje Statut SDA.

Izetbegovićevim ljudima naime odgovara da struktura SDA kojoj i samoj ističe mandat bira „novog“ ili bolje rečeno starog predsjednika, te tako zarad ličnih interesa da i sami zadrže pozicije na budućim stranačkim izborima i „zarade“ poene kod Izetbegovića.

Jasno je da to odgovara onima koji žele onemogućiti bilo kakvu promjenu i istinsko zaživljavanje demokratskih procesa u ovoj stranci.

Odluku o raspisivanju unutarstranačkih redovnih izbora trebao je donijeti Glavni odbor istovremeno sa Odlukom o sazivanju redovnog Kongresa SDA. No, odlučeno je da se ti izbori održe nakon Kongresa što je još jedan od načina da se čelnici u nižim organizacionim jedinicima SDA naizgled „milom“ privole da kandidiraju Izetbegovića, a ne nekog drugog za predsjednika SDA.

Inače, sve do 2019. godine u SDA su se organizovali izbori za mjesne, općinske, gradske, kantonalne i regionalne odbore prije Kongresa Stranke. Nakon tih izbora održavan je Kongres SDA na kojem su se birali predsjednik Stranke i centralni organi SDA.

I Statut SDA jasno kaže u članu 142. da Glavni odbor može odlučiti da se izbori u teritorijalnim organizacijama SDA (općinska/gradska i organizacija SDA Brčko Distrikta BiH, kantonalna/regionalna organizacija) i drugim oblicima djelovanja, odlože poslije Kongresa SDA u sljedećem slučaju:

“Ukoliko će Kongresu biti predložene značajnije izmjene Statuta u pogledu organiziranja SDA na tim nivoima”, te se navodi da će u tom slučaju istom odlukom Glavnog odbora, mandat ovih organa biti produžen, ali ne više od šest mjeseci nakon održavanja Kongresa, a što se nije desilo.

Nekoliko članova diglo glas

Izuzetak je period uoči Kongresa SDA održanog 2019. godine kada je iskorištena statutarna mogućnost ne neodržavanja, nego odlaganja izbora u teritorijalnim organizacijama SDA nakon Kongresa, ali tada je obrazloženje bilo da su trebale biti predložene značajnije izmjene Statuta u pogledu organiziranja SDA na tim nižim nivoima.

To je tada bio presedan, međutim očigledno da se izbjegavanje provedbe unutarstranačkih izbora pokazalo dobrim mehanizmom za osiguranje podrške Izetbegoviću i eliminaciju mogućih protukandidata i da SDA sada presedan uvodi kao pravilo.

Izvori Raporta iz SDA kažu da je jasno da za održavanje Kongresa bez prethodno provedenih izbora na nižim nivoima ne postoje statutarne pretpostavke u smislu članova 140. i 142. Statuta SDA.

“Premda je nas nekoliko diglo svoj glas protiv Uputstva koje je donio Glavni odbor na sjednici održanoj 28. augusta ove godine protivno članu 144. Statuta SDA kojim je propisano da se izbori za sve organe i funkcionere SDA provode tajnim glasanjem između više kandidata, po izbornom postupku koji je utvrđen Pravilima izbornog postupka, te da je ono protivno i članu 1.4. Pravila izbornog postupka u Stranci demokratske akcije koja sadrže istovjetnu odredbu, nismo dobili podršku da se Uputstvo ne usvoji”, kažu naši sagovornici.

RAPORT