Izrael je postao najbojkotiranija država na svijetu

Izrael je postao zemlja najizloženija bojkotima širom svijeta, suočavajući se s velikim valom međunarodnih sankcija usmjerenih protiv vladinih zvaničnika, okupatora i službenih institucija, objavio je u četvrtak dnevnik “Yedioth Ahronoth”, javlja Anadolu.

Pod naslovom “Kako je Izrael postao najbojkotiranija država na svijetu”, novine navode da se Izrael suočio s “cunamijem međunarodnih sankcija usmjerenih protiv izraelskih vladinih zvaničnika, okupatora i institucija, uz eskalirajući pritisak iz više zemalja i dugogodišnjih pro BDS organizacija.”

Navodi se da je Francuska nedavno zabranila izraelskom ministru finansija Bezalelu Smotrichu ulazak u zemlju, nakon što je prethodno uvela sličnu zabranu ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru.

Prema novinama, francuski potez uslijedio je kao odgovor na “aktivno promoviranje aneksije Zapadne obale, novih naselja i politika koje se doživljavaju kao potkopavanje Palestinske uprave” od strane dvojice ministara.

Ujedinjene nacije smatraju Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalem, okupiranom palestinskom teritorijom i njeno pripajanje Izraelu bi efektivno eliminisao mogućnost uspostavljanja nezavisne palestinske države predviđene međunarodnim rezolucijama.

Rastući zamah

“Yedioth Ahronoth” je objavio da je do 7. oktobra 2023. Izrael uspio ograničiti utjecaj kampanja bojkota, dezinvestiranja i sankcija (BDS).

– Ekonomske sankcije imale su mali učinak, jer je snažna izraelska ekonomija obeshrabrivala dezinvestiranje, dok su akademski i kulturni bojkoti bili uglavnom simbolični – dodaje se.

Međutim, fenomen se intenzivirao, a BDS je postigao uspjehe u više oblasti”, navodi se u dnevnim novinama.

Pokret je oštetio ugled Izraela na međunarodnom nivou, što je vidljivo u anketama javnog mnjenja koje pokazuju rastuće negativne percepcije.

U izvještaju je navedeno nekoliko primjera, uključujući umjetnike koji odbijaju nastupati u Izraelu, autore koji odbijaju prevode svojih djela na hebrejski i kampanje za uklanjanje Izraela s događaja poput Eurosonga ili FIFA takmičenja.

Također je ukazano na rastuće napore za povlačenje stranih investicija, “uključujući i povlačenje norveškog državnog fonda iz izraelskih kompanija”.

– Crna lista Vijeća UN-a za ljudska prava cilja izraelske i međunarodne kompanije koje posluju izvan Zelene linije – navodi se u listu, misleći na ilegalna naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu.

– Izvještaji i videosnimci sa Zapadne obale koji prikazuju okupatore kako se nasilno ponašaju prema Palestincima i nanose štetu imovini dodatno su podstakli sankcije – navodi se u izvještaju.

– Javne izjave i postupci ministara, posebno Ben-Gvirov široko distribuirani video u kojem ponižava učesnike flotile na putu za Gazu, izazvali su osudu više zemalja kao prelazak crvene linije.

Zapadne sankcije

Govoreći o francuskoj odluci da zabrani ulazak Smotrichu i Ben-Gviru, novine su navele da se Pariz pridružio Irskoj, Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i Norveškoj u ograničavanju ulaska izraelskim ministrima.

– Francuska, Velika Britanija, Kanada, Australija, Novi Zeland i Norveška koordinisale su sankcije protiv okupatora i organizacija koje promoviraju nasilje na Zapadnoj obali – navodi se.

Francuska je ograničila i ulazak četiri vođe ilegalnih naselja i 21 okupatora, prema izvještaju.

Velika Britanija je pokrenula plan akcije usmjeren na mreže koje finansiraju i podržavaju napade okupatora, pozivajući preduzeća da izbjegavaju operacije u naseljima na Zapadnoj obali.

– Kanada je uvela zabrane ulaska i finansijska ograničenja za dva građanina i pet organizacija, dok je Australija sankcionisala tri građanina i šest ispostava – navodi list.

Novi Zeland je također zabranio ulazak trojici Izraelaca, dodajući ih na crnu listu od 35 pojedinaca koja uključuje Ben-Gvira, Smotricha i ilegalne naselitelje poput Daniele Weiss, Ze’eva Habera, Elishe Yereda, Noama Federmana, Barucha Marzela i Bentzija Gopsteina.

– Pored sankcija, Francuska je otvorila istrage o navodnom mučenju i ratnim zločinima povezanim s incidentom s flotilom, a Italija je najavila istragu o Ben-Gviru zbog ponižavanja italijanskih civila – dodaje se u izvještaju.

– Razgovori EU u vezi s ličnim sankcijama protiv izraelskih ministara su u toku – navodi list.

– Njemačka se navodno protivi mjerama protiv Smotricha, ali bi mogla podržati ograničenja za Ben-Gvira, iako bi češki veto mogao spriječiti djelovanje – dodaje se.

Analitičari koje citira list rekli su da su široke ekonomske sankcije protiv Izraela malo vjerojatne u kratkom roku, ali se očekuje da će lične sankcije protiv ministara ostati u razmatranju.

Tvrdili su da vlada premijera Benjamina Netanyahua nije uspjela efikasno odgovoriti na ova dešavanja, mobilizirati prijateljske zemlje ili se angažirati s globalnim jevrejskim zajednicama u suprotstavljanju pokretu bojkota.

Netanyahua traži Međunarodni krivični sud (ICC) od 2024. godine zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Palestincima u Gazi, gdje je od oktobra 2023. ubijeno skoro 73.000 ljudi, a ranjeno više od 173.000 u ratu.

Izrael se također suočava s tužbom pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koju je pokrenula Južnoafrička Republika, a koju podržava nekoliko zemalja, optužujući ga za genocid u palestinskoj enklavi.