Izvještaj o ilegalnim finansijskim tokovima: U BiH 30 posto radne snage neformalno zaposleno

U posljednjem izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala je navedeno da godišnje milioni eura od ilegalnih finansijskih tokova putuju kroz Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.

Ovo je sadržano u izvještaju “Ilegalni finansijski tokovi (IFF) u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji: Ključni pokretači i trenutni trendovi”. Napomenuto je da je ovo nastavak izvještaja o ilegalnim finansijskim tokovima u Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji iz augusta 2020.

Kako je navedeno, izvještaj pruža detaljne informacije o načinima prenošenja nezakonito zarađenog novca iz tri ekonomije na korisnike kriminalnih radnji širom svijeta.

“Kriminalno podzemlje pomjera svoj novac kroz svijet finansija, kako u regionu, tako i kroz offshore”, rekao je jedan od autora izvještaja Robin Cartwright.

Kako je obrazloženo, izvještaj je analiza iz perspektive civilnog društva, zasnovan na opsežnim intervjuima sa zvaničnicima za borbu protiv pranja novca, policajcima, infrastrukturnim savjetnicima i predstavnicima civilnog društva širom regiona.

Ukazano je da iako izvještaj, kako je navedeno, baca svjetlo na taj fenomen, nezakonita priroda tih tokova otežava otkrivanje cijelog obima problema.

“Nedostatak dostupnih podataka o svim komponentama i kanalima IFF-a, a posebno o pranju novca i kanalima trgovine, najvjerovatnije čine brojke predstavljene u izvještaju značajno potcijenjenim”, smatra Cartwright.

Autori su također napomenuli da je potrebno više istraživanja o tome kako se kriptovalute koriste za pranje novca.

Izvještaj se bavi trima komponentama IFF-a – korupcijom, organizovanim kriminalom i utajom poreza. Prate se kanali preko kojih se kreće prljav novac i pokazuju da državne institucije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji imaju, kako je konstatovano, ograničenu svijest i sposobnost da adekvatno odgovore na IFF.

Poručeno je da korupcija ostaje ključni problem na Zapadnom Balkanu, a izvještaj se fokusira na tri studije slučaja: finansiranje nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, odbrambenu industriju Crne Gore i infrastrukturne investicije u Srbiji.

“Slučaj Srbije je posebno interesantan jer se čini da je korupcija u infrastrukturi povećala cijene troškova za 20-30 posto, ali nema institucionalnog odgovora koji bi to dokazao”, istakao je koordinator Globalne inicijative za Srbiju i Kosovo Saša Đorđević.

Naglasio je da odbrambena industrija u Crnoj Gori zaslužuje veliku pažnju s obzirom na, kako je izjavio, lošu kontrolu u zemlji nad rizikom nabavke i upravljanjem finansijskim i operativnim rizikom.

“U Bosni i Hercegovini 30 posto radne snage neformalno zaposleno”

Kada je u pitanju utaja poreza, u izvještaju je navedeno da je Zapadni Balkan svake godine uskraćen za 200 miliona eura zbog ilegalne trgovine duhanom te da se porez na dohodak izbjegava plaćanjem radnika u gotovini.

Kao primjer za prethodno navedeno istaknuto je to da je u Bosni i Hercegovini skoro 30 posto radne snage neformalno zaposleno.

Upozoreno je da su milijarde eura uvoza ranjive na lažno fakturisanje diljem Zapadnog Balkana.

U pogledu organizovanog kriminala, u izvještaju se potcrtano da trgovina drogom, falsifikovanom robom i krijumčarenje migranata stvaraju nezakonite finansijske tokove velikih razmjera.

“Tržište krijumčarenja migranata u 2020. procijenjeno je na skoro 8,5 do 10,5 miliona eura samo u Bosni i Hercegovini”, rekla je koordinatorica Globalne inicijative za Bosnu i Hercegovinu Anesa Agović.

Gdje se najčešće pere nezakonito stečeni novac

Prihodi zarađeni od korupcije, utaje poreza i organiziranog kriminala koji se zatim, kako je navedeno, peru u ekonomijama Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije procjenjuju se na dva do pet posto godišnjeg BDP-a svake države – ukupno 1,5 milijardi do 3,75 milijardi eura.

Smatra se da većina tog novca ide u građevinarstvo, nekretnine, turizam i kockanje.

U izvještaju je zaključeno da je unatoč značajnim naporima vlada da spriječe ovu vrstu kriminala, provedba novih zakona i propisa ograničena.

“Ovo obeshrabruje javni i privatni sektor od ulaganja u osnovnu infrastrukturu. To lišava legalnu ekonomiju resursa potrebnih za održivi razvoj, poput ulaganja u zdravstvo, škole, socijalnu pomoć i javnu sigurnost”, rekla je jedna od autorica izvještaja Kristina Amerhauser .

Ocijenjeno je da problem IFF-a nije dobro shvaćen te da je nedovoljno istražen.

“Nadamo se da će fokus Globalne inicijative na ovu temu povećati svijest o problemu i potaknuti učinkovitiju prevenciju i odgovore”, zaključila je Amerhauser.

O Globalnoj inicijativi

Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) je mreža, kako je navedeno, profesionalaca koji rade na prvim linijama borbe protiv ilegalne ekonomije i kriminala.

“Kroz globalnu mrežu opservatorija civilnog društva za ilegalnu ekonomiju, pratimo trendove i radimo na izgradnji dokaza za efikasnije javne politike, širimo stručnost naše mreže i kataliziramo multisektorske i holističke odgovore na čitav niz kriminalih aktivnosti”, ističu.

S Fondom za otpornost Globalne inicijative, podržavaju aktiviste i lokalne nevladine organizacije koje rade u oblastima u kojima kriminal, kako je istaknuto, kritično podriva sigurnost i životne šanse ljudi.