631623
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 8, 2021 @ 10:10
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti

Drvna industrija jedan je od temelja bh. ekonomije, a naše kompanije iz ove oblasti imaju priliku da značajno povećaju svoje poslovanje na stranim tržištima, poručeno je danas tokom prvog dijela webinara i online panela “Rješenja za trenutne izazove kompanija BH drvne industrije – Kako osigurati kontinuitet biznisa u vremenu krize?”.

FIXGEHALT

Kakvo je trenutno stanje u kompanijama bh. drvoprerađivačke industrije, koji su aktuelni trendovi i perspektive, kako da kompanije drvoprerađivačke industrije dostignu svoj puni potencijal, teme su o kojima su govorili predstavnici institucija, stručnjaci i čelni ljudi bh. kompanija.

Tarik Kadrispahić, direktor kompanije Targer Engineering & Consulting koja je organizator webinara kazao je kako su kompanije u drvnoj industriji u Bosni i Hercegovini trenutno u specifičnoj situaciji.

S jedne strane, u određenom broju kompanije postoje neiskorišteni kapaciteti no zbog neizvjesnosti one ne znaju u kojem pravcu djelovati. U dilemi su da li otpuštati radnike, tražiti nove poslove, optimirati procese proizvodnje, i sl. U isto vrijeme druge kompanije imaju više narudžbi nego što mogu realizovati , no jednako tako nisu sigurne šta poduzeti imajući u vidu da ne znaju u kojem pravcu će se trendovi na tržištu razvijati.

I o ovim dilemama bilo je govora u prvom dijelu webinara čiji se nastavak očekuje sutra od 10.00.

U prvom bloku webinara održana su dva stručna izlaganja.

Martin Gaber, direktor za Zapadni Balkan, German Trade and Invest – GTAI, Beograd govorio je o statistikama bilateralnih odnosa između BiH i Njemačke kada je u pitanju drvoprerađivačka industrija.

Napomenuo je kako je Njemačka najvažniji bh. trgovinski partner te da nakon prošlogodišnjeg pada, izvoz iz BiH u najveću evropsku ekonomiju opet raste.

– U prvih 6 mjeseci ove godine izvoz je porastao za 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Tržište se oporavlja i izvoz raste brže od očekivanog. Trenutni rezultati su novi rekord bilateralne trgovine između BiH i Njemačke. Ono što je dobro za Bosnu i Hercegovinu jeste da će se njemačka ekonomija sljedeće godine vratiti na pretkrizni nivo a nekoliko industrija koje su za BiH vrlo značajne – obrada drveta, industrija namještaja, građevina – ima dobru perspektivu u narednih nekoliko godina – kazao je Gaber.

Iako je BiH trenutno na 25. mjestu liste uvoznika namještaja u Njemačku, bh. kompanije se mogu nadati povećanju posla.

– Nekoliko trendova karakteriše trenutno tržište kada je u pitanju drvna industrija. Drvo je kao sirovina sve zastupljenije i sve više objekata se od njega pravi. Kupci sve više troše na održivost koja postaje sve bitnija a drvo je materijal koji će tu igrati značajnu ulogu. Osim toga, sve više novca se izdvaja za namještaj jer ljudima je individualnost sve bitnija. Kupci više ne žele imati ono što imaju svi drugi – kazao je Gaber dodajući kako je i najavljena reorganizacija lanaca snabdjevanja koja ima za cilj da kupcima dobavljači budu bliži, šansa za bh. kompanije.

Selma Bašagić, sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, predstavila je statistike vezane za stanje drvne industrije.

-Ukupa vanjskotrgovinska razmjena drvnog sektora iznosi preko milijardu i 690 miliona KM. Izvoz je vrijedan preko milijardu i 312 miliona KM a ukupno učešće u bh. izvozu je 13,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je 347 posto. U drvnoj industriji je oko 30.000 zaposlenih i oko 1.400 kompanija – kazale ja Bašagić.

U posljednjih šest godina izvoz je značajno porastao.

– Ukupan izvoz 2014. godine bio je preko 1 milijardu i 2 miliona KM a u 2020. je bio 1 milijardu i 312 miliona KM. U ovih 6 godina izvoz je porastao za 40 posto ili u apsolutnom iznosu za više od 310 miliona KM. Povećanje se vidi i u prvih 8 mjeseci ove godine i to 32,4 posto u odnosu na prošlu godinu i 21,2 u odnosu na 2019. godinu – kazala je Bašagić.

Kao gorući problem istakla je nedostatak sirovina za koji se boji da će i u budućnosti predstavljati smetnju poslovanju bh. kompanija.

– Za izvoz rezane građe tražili smo da se donese ekonomska mjera kojom će se on destimulisati ali nismo naišli na razumijevanje – kazala je ona.

Rast prometa

Za kraj uvodnog dijela predstavljeni su glavni zaključci istraživanja koje je kompanija Targer Engineering & Consulting provela na uzorku od 10 kompanija iz drvnog sektora.

Kao goruće probleme, sve kompanije su izdvojile nedostatak sirovina kao i njihovo kašnjenje. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra.

No uprkos svemu, kod 70 posto kompanija promet je povećan u odnosu na isti period 2019. godine i to najčešće od 25 do 50 posto, a kod jedne kompanije čak i 100 posto.

Preživjeli pandemiju

U drugom dijelu webinara  o tome kako su se izborili sa problemima koje je donijela pandemija koronavirusa ali i o tome trenutno posluju govorili su direktori i vlasnici bh. drvoprerađivačkih kompanija.

Maja Batotić, direktorica Standard Furniture Factory iz Ilijaša, kazala je da ova kompanija postoji još od 1965. godine. Bavi se proizvodnjom trpezarijskog namještaja i izvozno je orijentisana. Firma ima oko 500 zaposlenih.

– Korona je donijela probleme i neizvjesnost. Međutim mi smo uspjeli iz svega toga isplivati jer smo blagovremeno komunicirali s kupcima i informisali ih o svemu – rokovima, detaljima, šta možemo uraditi a šta ne, i nismo preuzimali obaveze koje nismo mogli ispuniti. Tako da smo prošli bolje nego što smo na početku mislili – kazala je Batotić i dodala da trenutno nemaju problema sa kupcima i tržištem nego samo sa sirovinom.

Ernad Smajić, direktor Malak Janja iz Donjeg Vakufa, kazao je kako ova firma kao bivši Janj Šipad postoji već 111 godina.

– Prvobitno je proizvodila prozore i vrata a mi smo to transformisali i posljednjih pet godina proizvodimo namještaj, najviše krevete. Mjesečno proizvodimo oko 4.000 komada keveta i uglavnom sve ide u izvoz – kazao je Smajić.

Korona je i Malaku donijela probeme no uspjeli su ih prevazići.

Pozitivna kretanja

– Mi smo bili hrabri i odlučni da je dajemo otkaze nego da preuzmemo rizik. Bili smo spremni da prodamo imovinu ali da sačuvamo radni kadar jer je to najvrijednije – kazao je Smajić.

Osim činjenice da su se ljudi u upravi i radnici razbolijevali, Smajić kaže da im je korona donijela i dosta toga dobrog.

– Mi smo prošli i test funkcionisanja bez uprave jer je nas 13 članova uprave bilo u izolaciji 15 dana a proizvodnja je cijelo vrijeme tekla neometano. Sada smo spremni za još veće izazove, iako se nadamo da ih više neće biti – kazao je Smajić.

Ejub Begović, vlasnik EL Company iz Visokog, kazao je kako se poslovanje u ovoj kompaniji, nakon prvobitnog šoka koji je donijela pandemija, stabilizovalo.

– Korona je donijela neizvjesnost no nakon prvog šoka nastavili smo s radom i narudžbe su se počele povećavati. Rastu i dalje a najveći problemi s kojima se suočavamo jesu nedostatak sirovine i nedostatak radne snage – kaže direktor kompanije koja se bavi izradom “uradi dam” namještaja.

Ova mlada kompanija osnovana je 2015. godine, izvoz je započela 2019. godine i otada njeno poslovanje konstantno raste.

Osman Ćoso, Product Manager u kompaniji Frischeis čija je osnovna djelatnst trgovina i uvoz sirovina na bazi drveta, kaže kako je pandemija donijela probleme ali sada se situacija smiruje.

– Prvih nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije jeste došlo do zastoja. Radili smo internu reorganizaciju, a kad je poslovanje opet krenulo, počelo nam je nedostajati materijala. Počeli smo ranije naručivati i praviti rezerve što nije bilo moguće zbog velike potražnje, no zahvaljujuči internim strategijama ali i dogovorima s kupcima uspjeli smo prevazići sve te probleme. Imali smo probleme i s rokovima isporuke, te sa čestim mijenjanjem cijena što je bilo teško iskomunicirati sa krajnjim kupcem – kaže Ćoso.

Ova kompanija koja je članica austrijske grupacije koja posluje u 18 zemalja i ima preko 3000 uposlenih, sada najviše problema ima s otežanom naplatom a osjeti se i blagi pad potražnje repromaterijala.

Svoje preporuke bh. kompanijama dala je Maja Batotić, direktorica Standard Furniture Factory iz Ilijaša.

– Razlikujte promet i zaradu. Težiti ka ogromnim prometima je greška, treba težiti prometima koji donose zaradu. Kada je u pitanju rad sa klijentima, prije svega inostranim, ne treba preuzimati obaveze koje se ne mogu izvršiti. Firma treba da uradi studioznu analizu svojih snaga i slabosti, da bude svjesna svojih kapaciteta, kad preuzima obaveze da preuzima ono što može da ostvari. Nije sreća da narudžbe rastu nekontrolisano, one treba da rastu kontrolisano i da firma bude u kontroli onoga što radi. Mi smo uspjeli u tome. Probrali smo posao kojim zarađujemo i koji je u skladu s našom poslovnom filozofijom. Ne radimo sve – kazala je Batotić.

Kako je poručila, još jedna stvar koju treba izbjegavati je sezonski posao odnosno situacija koja podrazumijeva da kompanija zimi ima posla a ljeti nema.

– Mi smo se stabilizirali da imamo uvijek posla, to je važno – poručila je Batotić.

Ernad Smajić, direktor Malak Janja iz Donjeg Vakufa, na vlastitom primjeru objasnio je zašto je bitna disperzija proizvodnje.

– Mi imamo fabriku na 36.000 kvadratnih metara i veliki broj neovisnih projekata. Imamo proizvodnju namještaja od punog drveta, proizovodnju metalnih elemenata, custom made komada, sad razvijamo proizovdnju tapaciranog namještaja… Od prije radimo stolariju i prozore, odnedavno i proizvodnju objekata od drveta… Nas je opametila suša u Njemačkoj. Tada smo bili vezani samo za proizvodnju kreveta i kada se desi problem koji pogodi proizvodnju vrlo je teško ako ste fokusirani samo na jednu oblast – kazao je Smajić.

Važnost disperzije

Navodi kako je upravo disperzija pomogla da dođu u fazu kada mogu birati kupce i proizvode koje će raditi. No, napominje kako nije riječ samo o disperziji proizvodnje nego i lokacija. Ova firma tako je nedavno ušla i na tržište Slovačke a sve to omogućava im, kako Smajić kaže, da radnicima u kompaniji ponude dodatne prilike za razvoj.

– Drvna industrija dobra je podloga za metalnu industriju i radnici koji ne žele više raditi u drvnoj industriji mogu s dalje razvijati u metalnoj ili drugim industrijama a ne da u potrazi za boljom perspektivom odlaze iz BiH – kazao je Smajić koji poručuje kako je zbog toga drvna industrija podloga za razvoj cijele bh. ekonomije.

Razvoj planiraju i u visočkoj EL company. Počeli su sa 7 uposlenika, danas ih je 53, a do kraja sljedeće godine ovaj broj mogao bi se povećati i na 130.

– Kao firma počeli smo s proizvodnjom držala za alate, sa 7 ili 8 uposlenika. Proširili smo asortiman i sada radimo oko 150 proizvoda. Pronašli smo partnera u inostranstvu i zajedn s njim razvili proizvodnju “uradi sam” namještaja koji se dobro pokazao na tržištu. Počeli su stizati kupci i sada smo došli u situaciju da možemo dalje raditi na razvoju novih proizvoda – kazao je direktor kompanije Ejub Begović, navodeći kako je trenutni problem nedostatak radne snage.

Rast broja zaposlenih

Zbog toga se kompanija razvija sporije nego što bi mogla.

– Mi sad trenutno imamo 53 uposlenika. Nama treba još toliko radnika jer su potrebe znatno veće. Mi sada prihvatamo skoro minimalan broj narudžbi, odbijamo modele koje ne možemo raditi jer nemamo mogućnost brzog razvoja proizvoda. No aktivno tražimo nove zaposlenike i do kraja 2022. godine, ako se ovi trendovi nastave, mogli bismo upošljavati između 100 i 130 radnika – kazao je Begović.

Thomas Stautmeister, doktor nauka i stručnjak za drvnu i industriju namještaja, dao je predstavnicima bh. kompanija smjernice kako bi mogle poboljšati svoju poziciju na tržištu Njemačke.

– Njemačka je najveće tržište namještaja u Evropi i ono je jako važno za kompanije. Ako one mogu ući na njemačko, onda mogu ući i na bilo koje drugo tržište. No ako to žele, onda one moraju razumjeti strukturu tržišta – kazao je Stautmeister.

Napominje kako je tržište Njemačke podijeljeno na dvije grupe. Jedna je grupa velikih kompanija, njih 15 do 20, koje drže otprilike polovinu tržišta, rade sa velikim količinama i sa niskim cijenama. Tu ne bih preporučio bh. kompanijama da ulaze Druga grupa su specijalizirane kompanije koje rade individualne projekte i za individualne kupce. To su kompanije koje ne žele stotine istih kreveta nego ograničene kolekcije a bh. firme imaju iskustvo i u dizajnu vlastitih proizvoda tako da bi i tu mogle profitirati – kazao je on.

Izdvojio je tri ključne preporuke.

– Vaš potencijalni partner mora vas poznavati i znati vaš potencijal. Drugo, možete iskoristiti i mogučnost online prodaje koja je sada jako zastupljena. Postoji mnogo online prodavnica koje nemaju vlastitu proizvodnju namještaja tako da je i to šansa za kompanije iz BiH. I treće, sve više kupaca vodi računa o održivom poslovanju, koje pordazumijeva da se namještaj ne mijenja toliko često nego da se postojeći renovira i servisira. I u tom smislu bitno je biti prisutan i imati partnere – poručio je Stautmeister.

U nastavku webinara učesnici su iznijeli svoja razmišljanja o tome na koji način BiH može izbjeći da postane zemlja koja će biti poznata po niskim troškovima.

Maja Batotić kazala je kako bh. kompanije moraju biti svjesne da njihovo ime u Njemačkoj nije brend i da je brend teško izgraditi. Kompaniji Standard ipak je uspjelo da se pozicionira u srednjem segmentu.

– Mi smo se pozicionali u srednji segment i ne nudimo proizvode iz niskog segmenta. Imamo dobru tradiciju, dobru tražnju i dobre partnere i ne letimo da prodamo po bilo koju cijenu. Prije prodaje i proizvodnje mi dogovaramo s kupcem i u stratu ograničavamo ponudu, ne nudimo desetine vrsta izvedbi. Nudimo raznovrsnot ali njom aktivno upravljamo, svake godine ubacujemo nove proizvode ali neke i izbacujemo – kazala je Batotić.

Ernad Smajić smatra kako je krivica za niske cijene podijeljena između proizvođača i tržišta.

– S jedne strane i mi proizvođači smo krivi jer imamo lošu komunikaciju. Kupci koji jeftino plaćaju idu od jednog do drugog proizvođača a mi to samo gledamo. Mogli bismo podići cijene kada bismo između sebe dogovorili kako se računa cijena proizvoda – smatra Smajić.

Sa druge strane, navodi, i samo tržište diktira cijene.

Ipak, Smajić kaže kako su se bh. kompanije kod njemačkih kupaca već pozicionirale kao dobavljači koji vrijede.

– Kvalitet koji nudimo je odličan, kao i raznovrsnost, koju ne može ponuditi na primjer Kina. Shvatili su nas kao ozbiljne igrače i na naše proizvode vrlo je malo pritužbi – kazao je Smajić.

Ejub Begović smatra da je najbitnije kako kompanije i država sami sebe percipiraju.

– Ne trebamo se prodavati kao država kojoj je konkurentska prednost jeftina radna snaga. Treba da igram na fleksibilnost, odgovornost i dobru saradnju koja poslije prelazi u partnerstvo. Mi na primjer, imamo mali broj kupaca ali imamo odlične odnose s njima. Čak i sada kad smo zbog porasta cijena sirovina bili prinuđeni dići cijene naših proizvoda, kupci su imali razumijevanja i prihvatili su to bez problema – kazao je Begović.

Maja Batotić poručila je kompanijama da detaljno čitaju ugovore s kupcima i jasno komuniciraju šta mogu a šta ne mogu uraditi.

– Mislim da je pravi smjer da se ne ide ka “low cost” poslovanju.

Ernad Smajić smatra kako je drvna industrija proteklih godina pokazala žilavost i sposobnost da se iznese s ogromnim problemima.

– Drvnoj industriji treba posvetiti posebnu pažnju. Ona je bitna za razvoj cjelokupne ekonomije u Bosni i Hercegovini jer kao nijedna druga industrija nudi ljudima mogučnost da prelaze u druge grane i tako ostaju u svojoj zemlji – poručio je Smajić.

Panelisti su za kraj izdvojili pet ključnih trendova u industriji namještaja:

– Porast potražnje za kancelarijskim namještajem zbog uticaja korone i rada od kuće

– Porast online prodaje

– Povećan interes za ekološki prihvatljiv namještaj

– Fleksibilna radna mjesta

– Potreba za većim komadima namještaja zbog sve većeg broja gojaznih ljudi

Podsjetimo, Webinar organizira Targer Engineering & Consulting, u okviru EU4BusinessRecovery projekta, finansiranog od strane Evropske unije i vlade SR Njemačke, a koji implementiraju GIZ, ILO i UND.

Drugi dio webinara bit će održan sutra u terminu od 10.00 do 12.00 a njegova glavna tema bit će radna snaga.

Online webinar i panel diskusija su namjenjeni menadžerima, direktorima, poduzetnicima i ekspertima svih kompanija iz drvne i  industrije namještaja Bosne i Hercegovine i regije SEE, kao i svim zainteresiranim učesnicima koji sarađuju ili imaju dodirnih tačaka sa drvnom industrijom.

Projekat EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini da nastave sa poslovanjem i očuvanjem radnih mjesta, a posebno će podržati poduzetnice, mlade i druge ranjive skupine u osnivanju vlastitih biznisa i u prevladavanju negativnog učinka pandemije Covid-19 stvaranjem otpornijeg poslovnog okruženja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,7 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (13 miliona eura) i Vlada Savezne Republike Njemačke (0,7 milion eura). EU4BusinessRecovery zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od 2021. godine do 2023. godine.

LIDER