Janjad jeftinija na internetu nego na stočnoj pijaci

Najniža cijena oko 130 KM

Prema onome što smo mogli vidjeti na portalu Pik.ba, najniža cijena janjeta je oko 120 KM, što je mnogima u BiH previše.

No, znalci ističu da je to niska cijena i navode da nema dobrog janjeta bez 200 – 250 KM. Janje je moguće kupiti i u mesnicama. Kilogram janjetine u Sarajevu košta oko 11,50 KM. Iz jedne od brojnih mesnica u Sarajevu naglasili su nam da su njihovi janjci težine između 12 i 15 kilograma.

Dakle, prostom računicom dolazimo do iznosa od 170 KM za janje u mesnici u Sarajevu. Na ovu cijenu treba dodati i ražanj, ako ga ne želite sami napraviti. Također, na stranici Pik.ba možete pronaći ražanj za janje s elektromotorom jačine 12 volti, a na naš upit ljubazni prodavač Samir iz Sarajeva kazao nam je da je cijena ražnja 100 KM.

Rekao nam je i da je cijena nešto viša ako ražanj treba poštom poslati u neki drugi grad. Samir nam se požalio i da je najavljeno loše vrijeme pokvarilo prodaju uoči prvomajskih praznika. Oni koji se ne žele zamarati kompletnim procesom pečenja janjetine u prirodi, uvijek to mogu prepustiti brojnim pekarama u Sarajevu.

Cijene ove usluge iznose od 15 KM, pa i više, u ovisnosti o dijelu grada u kojem se nalazi pekara, kao i težini janjeta.

ri neradna dana

Podsjetimo, prvi maj Međunarodni praznik rada obilježava se dva dana, 1. i 2. maja, saopštilo je  Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

“Ovim zakonom propisano je da ukoliko jedan od dana kada se slavi ovaj praznik pada u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

S obzirom da Prvi maj ove godine pada u nedjelju, neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine su ponedjeljak (2. maj 2016.) i utorak (3. maj 2016.). U dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade”, navodi se u saopštenju.

Prognoza vremena za neradne dane

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno vrijeme s kišom. U jutarnjim satima i tokom prijepodneva padavine se očekuju u jugozapadnim, zapadnim područjima Bosne i ponegdje na sjeveru Hercegovine.

Tokom poslijepodneva i u večernjim satima padavine će biti, uglavnom, u cijeloj BiH. Očekivana količina padavina u toku 24 sata: većinom od 5 do 15, a na sjeveru i zapadu Hercegovini od 20 do 35 l/m2. Jutarnje temperature od 4 do 8, na jugu od 9 do 13, a dnevne od 10 do 16, na jugu i sjeveroistoku Bosne do 19 stepeni.

U BiH u ponedjeljak, 2. maja, bit će oblačno vrijeme s kišom. U Bosni poslijepodne bit će pljuskovi i grmljavina. Očekivana količina padavina u toku 24 sata: od 10 do 20, u Hercegovni, u jugozapadnim i centralnim područjima Bosne od 25 do 40, lokalno i do 50 l/m2. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 9 do 13, a dnevne od 12 do 18 stepeni.

U BiH u utorak, 3. maja, bit će pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima kiša se očekuje u većini područja. U ostatku dana slabe kiše može biti još u sjevernim, sjeverozapadnim i ponegdje u centralnim područjima Bosne. Očekivana količina padavina u toku 24 sata: od 5 do 10 l/m2. Jutarnje temperature od 6 do 11, na jugu od 9 do 13, a dnevne od 11 do 16, na jugu i sjeverozapadu Bosne do 18 stepeni.

U BiH u srijedu, 4. maja bit će pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima. Jutarnje temperature od 4 do 9, na jugu od 8 do 12, a dnevne od 11 do 16, na jugu do 18 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Historija praznika rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke proteste održane u Chicagu 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Cijelo 19. stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

Prvog maja 1886. godine u Chicagu je protestvovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je demonstranata uhapšeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

U spomen na krvoproliće u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. maja svake godine održavati radnički protesti. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva.

Tokom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke demokratije i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.

S vremenom su i proslave praznika rada pretvorene u velebne državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu potporu državno-partijskim birokratiziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju praznik rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu.