Janša: Moramo postati energetski nezavisni od Rusije, Ukrajini dati brzo članstvo u EU

Slovenski premijer Janez Janša ponovio je da Ukrajini treba ponuditi konkretnu evropsku perspektivu, a da se EU, poučena ruskom agresijom na tu državu, ubuduće mora osloboditi energetske ovisnosti od Rusije i vojno ojačati, potvrdivši da ovih dana neće otići u Ukrajinu, kako je ranije najavio.

– Danas u EU sazrijeva odluka da moramo postati nezavisni od ruskih energenata, da trebamo realnu vojnu moć koja će biti sposobna osigurati prostor demokratije i slobode unutar EU-a i NATO saveza – kazao je Janša na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade posvećene stanju u Ukrajini i odlukama EU-a i NATO-a vezanim uz napad Rusije.

Osuđujući rusku intervenciju, Janša je rekao da, bez obzira na ono što će se u Ukrajini dogoditi idućih dana, nikad u Europskoj uniji i NATO savezu nije bilo tako jedinstvenog odaziva kao na krizu koju je sada uzrokovala Rusija, prenosi Hina.

– Tako visokog stepena odlučnosti za zajedničko djelovanje, stajališta i otpor agresivnim potezima do sada na toj razini nije bilo – rekao je Janša.

Obavio razgovor s ukrajinskim premijerom

Oni koji su u Kremlju ovim su dodatnim agresivnim potezom potpuno ogolili svoje ciljeve, ali su se prevarili, dodao je slovenski premijer.

Janša je jutros telefonski razgovarao s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom koji mu je, po njegovim riječima, kazao da je cilj Kremlja obezglaviti ukrajinsko vodstvo i postaviti marionetsku vladu.

Janša je prije ruskog napada najavio za danas odlazak u Ukrajinu kako bi izrazio solidarnost i potporu ukrajinskoj vladi. U vezi s tim, slovenski premijer je kazao da njegov planirani posjet Kijevu nije otkazan nego odgođen zbog zasjedanja Vijeća EU-a i sigurnosne situacije, te da do njega vjerojatno neće doći niti u petak.

Janša je ponovio i inicijativu koju je s poljskim premijerom u srijedu inicirao pismom evropskim čelnicima, a kojom se predlaže izrada plana po kojem bi Ukrajina što prije dobila status kandidatkinje za članstvo u EU, s ciljem da postane članica 2030. godine, odnosno kad ispuni uvjete.

Slovenija može biti meta kibernetičkih napada

Tu ideju, po njegovim riječima, podržava i više drugih članica EU-a, te je ocijenio da “sada nije vrijeme za duga razmišljanja jer su strateške prilike drukčije”.

– Probudili smo se u jednom drukčijem svijetu, drukčijoj Europi, sada su zato potrebne hrabre odluke. Historija dvije zadnje decenije nas je naučila da ako se ne širi EU, ako se ne širi prostor slobode i demokratije, da se onda širi netko drugi. Iz te brutalne lekcije moramo izvući pouku, kako bi spriječili da u budućnosti stanovnici EU-a, a posebno oni koji su relativno blizu kriznih žarišta, plaćaju cijenu koju su platili naši očevi i djedovi u jednoj drukčijoj Europi. Nada u brzo članstvo koje EU može ponuditi Ukrajini, pa i Moldaviji, Gruziji i državama zapadnog Balkana, moguć je, dostupan i realističan politički odgovor koji Europa i svijet u ovom trenutku trebaju. Naravno, ta nada je realna ako se Ukrajina obrani – kazao je slovenski premijer.

On je ocijenio da direktne opasnosti za ratne sukobe na teritoriju Slovenije nema, zbog čega nema potrebe za podizanjem borbene spremnosti oružanih snaga.

No, Slovenija u obrani uvodi stanovita “dežurstva”, kako bi se daljnje mjere, ukoliko bi bile potrebne, mogle donijeti u “realnom vremenu”, ocijenio je slovenski premijer, dodavši da i Slovenija realno može biti meta kibernetskih napada, na što se treba pripremiti posebno u kritičkoj infrastrukturi.