Januš Bugajski: Moskva pokušava da izazove rat i na Zapadnom Balkanu

Da je došao, Nikolaj Patrušev bi pokušaoda uvuče Srbiju u novi rat na Balkanu: da podijeli Bosnu i Hercegovinu, zbaci vlast u Crnoj Gori i organizuje provokacije protiv Kosova, rekao je u razgovoru za portal Danas Januš Bugajski, viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan, dodajući da je na srpskom narodu da izabere da li će da bude ukaljan Putinovim ratnim zločinima ili da vrati čast Srbiji.

List Danas podsjeća da je posjeta glavnog obavještajca ruskog predsjednika Vladimira Putina Patruševa Beogradu otkazana što je potvrđeno sinoć za Blic, kada je savjetnica Aleksandra Vučića rekla da je u toku “obavještajni rat protiv Srbije”.

Tokom vikenda su mnoge države, kao reakciju na invaziju Rusije u Ukrajini, zatvorile svoj vazdušni prostor za ruske avione.

Podsjećamo, dolazak sekretara Vijeća sigurnosti Ruske Federacije i jednog od najbližih saradnika šefa Kremlja u Srbiju najavljen je prije nekoliko dana pred očekivanu rusku invaziju na Ukrajinu. U planu je bilo, pisali su mediji, da se Patrušev sastane sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a jedna od ključnih tema razgovora trebalo je da budu “alarmantna upozorenja koja je nedavno iznosio ruski šef diplomatije Sergej Lavrov da se na Kosovu, u Albaniji i BiH regrutuju borci za ukrajinsko bojište i napade na Donjeck i Luganjsk na istoku Ukrajine.

Nema izgovora za balansiranje saveza

Srbija nije podržala sankcije protiv Rusije. Da li je predsjednik Vučić konačno izabrao da sjedne na jednu stolicu ili će dalje da nas obmanjuje?

– Narod Srbije treba da shvati težinu onoga čemu smo svjedoci. Nema više izgovora za “balansiranje saveza“. Svaka podrška Kremlju, bilo kroz ćutanje ili aktivnu diplomatsku pomoć, biće posmatrana kao saradnja. Tokom Drugog svjetskog rata, Srbija i Jugoslavija su bile podijeljene od strane režima koji su sarađivali sa nacističkom Nemačkom da bi osvojili teritoriju. Srbija bi sada postala njihov ekvivalent ako je Putin gura da traži “Veliku Srbiju” na Balkanu. Ili će Vučić pokazati svoju posvećenost Zapadu ili će Srbiji biti potrebna sopstvena Majdanska revolucija da zbaci kolaboracionistički režim i uči od hrabrog ukrajinskog naroda.

Da li će rat u Ukrajini natjerati EU i NATO da ubrzaju proceduru integracije zemalja Zapadnog Balkana? Treba li region da se plaši ukrajinskog scenarija, posebno BiH i potencijalno Crna Gora, uprkos činjenici da je članica NATO-a?

– Moskva pokušava da izazove rat na Zapadnom Balkanu da bi odvratila pažnju NATO-a i EU. Provociranjem sukoba Srbije i Zapada kalkulacija je da Beograd više neće biti u poziciji da bira svoje saveze. Umješanost u planove Moskve takođe može da stavi predsjednika Vučića i njegovu vladu na buduću listu saradnika sa ratnim zločincima. Osovina Moskva-Beograd neće biti zaboravljena među članicama EU i NATO koje se suočavaju sa pretnjama Rusije i to će vjerovatno okončati aspiracije Srbije za članstvo u EU. Ako se Vučić poigra sa Putinovim igrama, Srbija može biti i ekonomski sankcionisana i izolovana od svih zapadnih institucija.

Ukrajina je potrebna NATO-u

Neki obavještajni izvori kažu da bi Rusi, frustrirani neočekivanim otporom, mogli da upotrijebe i termobarično oružje i neselektivno granatiraju Kijev u pokušaju da se probiju sa užasnim posljedicama po civile. Šta se može očekivati od ruskih osvajača?

– Ruska invazija na Ukrajinu očigledno ne ide po planu. Uprkos njihovom superiornom broju i opremi, ruska vojska se pokazala iznenađujuće nesposobnom. Ukrajinski otpor u odbrani svoje otadžbine od moskovskog osvajača bio je herojski. Ako se Putin osjeća očajno i vojska počne da gubi rat, on bi mogao da pribjegne ne samo termobaričkom oružju, već čak i nuklearnom, hemijskom ili biološkom oružju protiv ukrajinskih gradova. Za razliku od NATO-a, ruska vojna strategija predviđa prvu upotrebu nuklearnog oružja i nema nepredviđenih uslova za minimiziranje civilnih gubitaka. Naprotiv, terorisanje stanovništva masovnim bombardovanjem kao u Čečeniji 1995. i 1999. je suštinski dio ruske vojne politike.

Da li je Ukrajina svojim herojskim odbrambenim akcijama pokazala da bi bila najbolja članica NATO-a?

– Ukrajina je upravo onakva država kakva je potrebna NATO-u, ona koja je posvećena odbrani svoje nezavisnosti i demokratije, bez pretenzija na teritoriju svojih susjeda, sa sve efikasnijom vojskom i sa direktnim iskustvom u konfrontaciji sa Rusijom – glavnom protivniku zapadne strane.

Možemo li zamisliti Putina na paradi 9. maja povodom Dana pobjede nad fašizmom? Da li je Putin, poslije ove krvave epizode, politički mrtav?

– Ruska Federacija je propala država. Upravo je to tema moje nove knjige koju će Džejmstaun fondacija objaviti ovog proljeća: “Propala država: Vodič za ruski raspad”. Rat Moskve sa Ukrajinom će ubrzati kolaps Putinovog režima i dezintegratora vještačke ruske države.