Je li BiH išta naučila iz 2014. kada su štete od poplava bile 2 mlrd. eura

Opet su kiše i otapanje snijega iznenadili BiH. Velik broj naselja u središnjoj Bosni poplavljen je. Dok se štete zbrajaju, svi strahuju od novih oborina. Nitko ne smije ni pomisliti što bi se dogodilo kada bi se ponovio svibanj 2014. kada je nakon nezapamćenih kiša poplavljena četvrtina države. Iz korita tada su se izlili Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas. Potopili su Orašje, Brčko, Maglaj, Derventu, Tuzlu, Prijedor, Travnik, Bijeljinu, Zenicu, Vareš, Ključ, Banju Luku… Uništeno je 100.000 kuća i pomaknuto milijun stanovnika.

Tada se aktiviralo više od 7000 klizišta, presječene su brojne cestovne veze, srušeni mostovi. Smrtno su stradale 22 osobe. Tisuće životinja uginule su pod vodom. Država je bila u izvanrednom stanju. Procijenjena materijalna šteta bila je dvije milijarde eura, čak 15 posto BDP-a. Neizravne posljedice te elementarne nepogode ne mogu se nikada do kraja sagledati. Nakon poplava ugasila su se brojna poduzeća, u preostalima prihodi su se prepolovili, mnoge kuće nikada nisu obnovljene, a brojne obitelji trajno su se odselile. I ne pomišljaju na povratak. Još katastrofalnije stanje bilo je u Srbiji. Tamo su ljudske i materijalne žrtve bile veće nego u BiH. Hrvatsku su tada, također, zahvatile poplave, ali posljedice nisu bile kao u tim dvjema susjednim joj državama.

Dobra strana poplava iz 2014. bila je solidarnost ljudi. Nevolja je pokazala da ih nije izdala humanitarna crta. Svi su se natjecali kako pomoći susjedima, pritom ne gledajući koje su vjere ili nacije. Nažalost, to zajedništvo u nevolji povuklo se skoro istodobno kad i rijeke u svoja korita i do danas svjedočimo nastavku međunacionalnih tenzija, oštre političke retorike i različitih blokada. Za razliku od prirodne, ta politička nepogoda u BiH traje godinama, ne prestaje i ne posustaje.

I međunarodna zajednica mnogo je više pomagala u saniranju posljedica te prirodne nego političke nepogode u BiH. Na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu, na kojoj je sudjelovalo čak 60 država i 23 međunarodne organizacije, prikupljene su dvije milijarde eura za obnovu BiH i Srbije kako bi se sanirale posljedice poplava iz 2014. godine. Ta sredstva trebalo je uložiti u obnovu porušenih objekata, ali i u projekte kojima bi se spriječile nove katastrofe.

Podsjećanje na poplave iz 2014. ujedno je i propitivanje je li BiH izvukla pouke iz te katastrofe, ali i što su vlasti učinile na prevenciji i kako su potrošene donacije. Obrane od poplava nisu samo državno nego i regionalno pitanje. Ako se korita Save i Dunava ne čiste s obiju strana, cijenu će, uz BiH, platiti i Hrvatska i Srbija. Ako je suditi po prvim obilnijim ovogodišnjim kišama koje su odmah počele potapati naselja po Busovači, Bugojnu, Jajcu, Zenici…, opravdan je strah mnogih od mogućih jačih nadolazećih oborina. Osobito kada otopljeni snijeg s Alpa poveća vodostaj Save. Kada bi oborine bile kao 2014., i poplave bi vjerojatno bile jednako katastrofalne. Jedino što bi zbog sve praznijih naselja i neobnovljenih kuća štete bile manje. U što su onda potrošene milijarde od domaćih i stranih donatora?!

Večernji list