Je li borba protiv crnog tržišta duhana u BiH usporila? Potrebno je konstantno unapređivanje taktika

Problem ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima u BiH još uvijek nije iskorijenjen, a unatoč dosadašnjim naporima i poduzetim akcijama, crno tržište ostaje jedna od gorućih tema, stvarajući ozbiljne prijetnje za ekonomiju. Stoga, vrijeme je da se u ovoj borbi poduzmu odlučniji koraci.

Prema podacima, ali i akcijama nadležnih tijela u BiH, može se zaključiti kako je crno tržište duhana u našoj zemlji i dalje vrlo “živo”, čineći značajan dio ukupne trgovine duhanskim proizvodima u našoj zemlji.

Ovaj ilegalni sektor cvjeta zbog nešto nižih cijena, a prije svega zbog nedostataka regulative, što ga čini privlačnim za potrošače, ali i švercere.

Jedan od glavnih faktora koji ga potiču je visoka cijena legalnih duhanskih proizvoda, uključujući cigarete. Visoke akcize znatno povećavaju cijenu duhana, čime se otvara prostor za ilegalnu trgovinu. Potrošači često biraju jeftinije alternative, ignorišući činjenicu da su ilegalne te da njima riskiraju vlastito zdravlje, ali i ekonomiju zemlje – jer bi se novac koji BiH izgubi od crnog tržišta mogao iskoristiti za brojne potrebe građana – od unapređenja zdravstva i školstva do jačanja infrastrukture i privrede.

Zato, jasno je zašto je borba protiv crnog tržišta duhana u BiH, koja zahtijeva zajedničke napore od strane vlasti, državnih agencija, ali i samih građana, važno da bude učinkovita.

Borba protiv švercera jedan je od prioriteta SIPA-e, no da li je to dovoljno?

U medijskim izjavama 2021. godine, direktor SIPA-e Darko Ćulum, naglasio je da je crno tržište duhana i duhanskih proizvoda ozbiljan problem, istaknuvši činjenicu da BiH izgubi cijeli jedan budžet godišnje zbog neplaćenih nameta. Tada je istaknuo i da će prioritet policijske agencije na čijem je čelu biti borba protiv švercera.

SIPA je za Klix.ba potvrdila da je, u prethodne dvije i pol godine, realizovala 17 operativnih akcija u kojima je predmet istrage bio nedozvoljen promet cigareta i duhana za pušenje, kao akciznih proizvoda.

U prošloj godini, 18. augusta, Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su na području Istočne Ilidže, Konjica, Mostara, Pelagićeva, Širokog Brijega i Ilijaša realizirali operativnu akciju “Regina” i pretresli stambene objekte, osobe i pokretne stvari na osam lokacija.

U akciji je sedam osoba lišeno slobode, a prilikom pretresa zaplijenjeno je 8.260 kutija cigareta bez akcizne markice, 385 PVC vrećica napunjenih rezanim duhanom težine oko 0,5 kilograma, 30 kilograma rezanog duhana, pet paketa filtera za cigarete, tri punilice za cigarete, deset mobilnih telefona sa pripadajućim SIM karticama.

Ove godine, “Regina” se nastavila, a 22. marta policijski službenici SIPA-e su na području Konjica lišili slobode dvije osobe te zaplijenili oko 1.000 kutija cigareta bez akcizne markice.

Do danas se odigrao značajan broj drugih akcija, a jedna od posljednjih je ona naziva “King”, koja se desila ovog mjeseca, tačnije 17. oktobra. U okviru nje, SIPA je na području Banje Luke pretresla stambene i poslovne objekte i pokretne stvari na šest lokacija.

“Prilikom pretresa otkriveno je i privremeno oduzeto 83.566 kutija cigareta tržišne vrijednosti oko 417.830 KM, 331 kilogram rezanog duhana tržišne vrijednosti oko 6.634 KM i 1.823 kutije ručno motanih cigarete čija je tržišna vrijednost oko 2.734 KM a koje nisu obilježene akciznim markicama Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, mašina za pravljenje ručno motanih cigareta, dokumentacija kao i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz da su počinjena navedena krivična djela”, saopćeno je tada iz SIPA-e.

Sve ovo dokazuje da je SIPA istrajna u svom naumu, ali i da je crno tržište, unatoč rezultatima i proaktivnom sinergijskom djelovanju sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH i Graničnom policijom, još uvijek prisutno.

Potrebno je pooštriti akcije zaplijene, ali i samo zakonodavstvo

Finansijski gubici BiH ne bi bili toliko izraženi da je akcizna politika optimalnija i da se svede na nivo koji bi crno tržište učinilo manje atraktivnim, što je nešto što nije samo u rukama državnih agencija.

Primjerice, rezultati nedavno provedenog istraživanja agencije IPSOS, pokazali su da je zabilježen rast ilegalne prodaje rezanog duhana u 2022. za 25 posto u odnosu na 2021. i skoro za 40 posto u odnosu na 2020., što je znatna razlika. Pušači, objasnili su, koriste rezani duhan kupljen na crnom tržištu, gdje se prodaju i cigarete, ali se njihov broj, usljed stalnih aktivnosti institucija, znatnije nije mijenjao.

“Borba protiv crnog tržišta duhana u Bosni i Hercegovini je kompleksan izazov koji zahtijeva koordinirane napore državnih agencija, zakonodavaca, i građanske inicijative. Možemo zaključiti da se situacija ove godine nije značajno poboljšala, iako su postignuti neki pomaci”, komentar je ekonomiste Faruka Hadžića za Klix.ba na ovu temu.

Hadžić smatra da je potrebno konstantno unapređivanje taktika borbe protiv crnog tržišta, ali i da su jačanje zakonodavstva i stroža primjena zakona vezano za kontrole i kazne za ilegalnu trgovinu duhanom, ključni koraci.

U budućnosti, kaže Hadžić, bilo bi korisno razmotriti sljedeće mjere:

• Povećanje sredstava i resursa za agencije koje se bave kontrolom i suzbijanjem ilegalne trgovine duhanom.
• Jačanje zakona i kazni za ilegalnu trgovinu duhanom kako bi se odvratili potencijalni prekršitelji.
• Edukacija građana o štetnim posljedicama kupovine ilegalnog duhana.
• Poboljšanje regionalne saradnje i razmjene informacija o ilegalnoj trgovini duhanom.

“Borba protiv crnog tržišta duhana je dugoročan proces, ali zajednički trud može dovesti do smanjenja ovog problema u BiH. Važno je da se ovo pitanje kontinuirano adresira i da se poduzmu konkretni koraci kako bi se zaustavila ilegalna trgovina duhanom”, zaključuje Hadžić.

Od ključne važnosti je i uključenost cijele regije

Osim što u suzbijanju crnog tržišta učestvuju i sami građani i to putem inicijative Uprave za indirektno oporezivanje “Stop švercu” za anonimno prijavljivanje nezakonite trgovine duhana i duhanskih proizvoda, bitnu ulogu ima i ažurnost zemalja regije.

Iz SIPA-e, na upit našeg portala, istakli su da se cigarete na području BiH najviše krijumčare sa područja Crne Gore i Srbije.

Nakon što je Američka privredna komora u Srbiji (AmCham Serbia) prošle godine organizovala konferenciju na ovu temu, razgovori sa predstavinicima Crne Gore, BiH, Hrvatske i Srbije, su se nastavili na “Regionalnoj konferenciji: Inovativni pristupi suzbijanju nelegalne trgovine”, koja se održala 17. i 18. oktobra u Crnoj Gori.

Prisutni su diskutovali o tome kako poboljšati saradnju u cilju suzbijanja nezakonite trgovine, a ispred BiH su, osim predstavnika UIO BiH, Tužilaštva BiH, entitetskih ministarstava finansija, Federalne uprava za inspekcijske poslove, Tržišne inspekcije RS, entitetskih privrednih komora itd., panelisti bili i Ensad Korman, zamjenik direktora Granične policije BiH te Boris Filipović, rukovodilac grupe za suzbijanje krijumčarenja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, RC Tuzla.

Zaključeno je, prije svega, kako su regionalna saradnja i razmjena informacija na ovom polju, od iznimne važnosti. Također, razmatrana je između ostalog i efikasnost novih tehnologija koje olakšavaju nadzor, te jednostavnost primjene sistema praćenja duhanskih proizvoda, kao i to da on obuhvata digitalna rješenja, poput QR kodova koji bi bili implementirani u samom procesu proizvodnje, na pakovanjima proizvoda.

Crno tržište duhana i dalje jeste ozbiljan izazov u Bosni i Hercegovini, međutim, saradnja i djelovanje svih relevantnih aktera, uključujući i zakonodavce, mogu doprinijeti suzbijanju ovog problema.

Klix