virus covid pixabay
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 22, 2021 @ 11:10
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
FIXGEHALT

Svake sedmice grupa epidemiologa na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država uključuje se u Zoom poziv koji je u potpunosti posvećen raspravi o posljednjim naznakama novih sojeva COVID-19 koji se pojavljuju diljem svijeta.

NER FIT

“To je poput vremenske prognoze. Nekoć se govorilo o gama soju ovdje ili alfa soju ondje, a sada je sve samo delta”, za The Guardian govori William Hanage, epidemiolog na Harvard TH Chan školi javnog zdravlja.

Otkako je prvi put otkrivena u Indiji u decembru 2020. godine, delta varijanta SARS-CoV-2 virusa postala je toliko sveprisutna da se lako moglo pretpostaviti kako je nekoć brza evolucija virusa zamijenjena stanjem mirovanja.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 99.5 posto svih genomskih sekvenci COVID-19 prijavljenih u javne baze podataka sada se odnosi na delta soj.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Iako se novi sojevi pojavljuju, gotovo su identični delta soju

Iako se novi sojevi nastavljaju pojavljivati, kao što su nedavni soj AY. 4.2 ili varijanta delta plus u Velikoj Britaniji, za koju naučnici procjenjuju da je od 10 do 15 posto zaraznija, iako za to još nema preciznih podataka, oni su gotovo identični delta soju, osim ponekih manjih mutacija. Hanage ih je počeo nazivati deltinim unucima.

“Ima prilično delta plusa, ali nije bitno zarazniji”, ističe Hanage.

Ali razlog zbog kojeg Hanage i njegovi kolege još uvijek svake sedmice skeniraju baze podataka kao što su Pangolin i Nextstrain, jest pokušati predvidjeti što bi se sljedeće moglo pojaviti. Je li delta stvarno završnica COVID-19 ili se u budućnosti nazire nešto još zlokobnije? To je pitanje na koje niko nije u potpunosti siguran u odgovor.

Jedna je mogućnost da će nakon početnih dramatičnih skokova u svom genetskom slijedu, koji je doveo do alfe, a zatim i delte, virus SARS-CoV-2 sada polako i postojano mutirati te se na kraju pomaknuti izvan dosega trenutnih cjepiva, ali tek kroz mnogo godina. Dok se naučnici trude istaknuti da su njihova predviđanja uglavnom utemeljena na nagađanjima, neki to smatraju najvjerovatnijim ishodom.

Profesor s Cambridgea: 80 posto sam siguran da će se pojaviti još jedan ovakav “supersoj”. Pitanje je kada

“Predviđam da je evolucija koju ćemo vidjeti više ono što nazivamo antigenskim pomakom, gdje virus postupno evoluira kako bi pobjegao imunološkom sistemu. Za gripu i druge koronaviruse koje prilično dobro poznajemo, potrebno je oko 10 godina da virus nakupi dovoljno promjena da ga antitijela u krvi više ne prepoznaju”, kaže Francois Balloux, direktor UCL Genetics Institutea.

Ali alternativa je iznenadna pojava potpuno novog soja, s novim i bitno drukčijim mogućnostima prijenosa, virulencijom ili imunoevazivnosti. Ravi Gupta, profesor kliničke mikrobiologije na Univerzitetu Cambridge, ove sojeve naziva “supersojevima” i kaže da je 80 posto siguran da će se pojaviti još jedan takav. Pitanje je kada.

“Trenutno imamo pandemiju delta soja. Ova nova delta plus varijanta je relativno slaba u poređenju sa stvarima o kojima govorim. Ima dvije mutacije iz delta soja, ne mislim da su toliko zabrinjavajuće i nije u velikoj mjeri uzela maha u drugim zemljama. Ali neizbježno je da će u sljedeće dvije godine postojati još jedna značajna varijanta koja će se takmičiti s deltom i možda će je nadmašiti”, kaže Gupta.

Kako se pojavljuju “supersojevi”?

Postoji nekoliko načina na koje se takav soj može pojaviti. Tokom druge polovine 2020. godine epidemiolozi su počeli opažati znakove zabrinjavajućeg fenomena poznatog kao virusna rekombinacija, u kojoj su različite verzije SARS-CoV-2 virusa izmjenjivale mutacije i spajale se kako bi stvorile potpuno novi soj.

Srećom, Gupta kaže da se rekombinacija ne čini tako česta, ali ostaje kao jedan od izvora nove supervarijante, osobito u dijelovima svijeta gdje je značajan dio populacije i dalje necijepljen, a virusni sojevi mogu slobodno cirkulirati. “Sad kad je delta u velikoj mjeri ključni virus, to je postalo manje vjerovatno. Ali postoje veliki dijelovi planeta koje ne uzorkujemo i ne znamo što se događa. Dakle, to je vrlo realna mogućnost”, govori Gupta za The Guardian.

Druga mogućnost je niz velikih mutacija, koje rezultiraju znatno poboljšanom verzijom delte ili nečim bitno drugačijim. Smatra se kako postoji značajan prostor da se to dogodi. “Dok su posljednje varijante samo verzije delta soja, virus ima ogroman potencijal za razvoj u budućnosti. Mogu se razviti složenije mutacije, s istovremenim mutacijama na više od jedne pozicije, što može biti problematičnije”, kaže Gideon Schreiber, profesor biomolekularnih znanosti na Weizmann Institutu za nauku u Izraelu.

Posljednjih sedmica pojavila se zabrinutost da bi uporaba novih antivirusnih tableta, posebice Merckovog molnupiravira, mogla pridonijeti tome aktivnim poticanjem razvoja virusa SARS-CoV-2. Molnupiravir djeluje tako da ometa sposobnost virusa da se replicira, zasipajući njegov genom mutacijama sve dok se više ne može razmnožavati. Neki virolozi su tvrdili da preživljavanje bilo kojeg od ovih virusnih mutanata i njegovo širenje teoretski moglo potaknuti porast novih sojeva.

Drugi priznaju da to vrijedi pratiti, ali i da nije dovoljno zabrinjavajuće da bi se teško bolesnim pacijentima uskratilo lijek koji bi mogao spasiti život.

“Treba ograničiti broj prilika koje virus ima za mutaciju i širenje”

Epidemiolozi vjeruju da oslanjanje samo na cjepiva nije dovoljno. Gupta kaže da čak i dok pokušavamo pronaći suživot s COVID-19, i dalje trebaju postojati neka ograničenja kako bi se suzbilo širenje virusa i smanjio broj prilika da mutira.

“U ovom trenutku je broj slučajeva toliko velik da je puno bolje spriječiti nove infekcije. Drugim riječima, ne bismo se smjeli kretati bez maski u gužvi te u zatvorenim prostorima, iako je to teško izvedivo. Ako pogledate sojeve koje smo dosad imali, svi su se pojavili u zemljama s vrlo visokim i nekontroliranim prijenosom, u Indiji, Velikoj Britaniji i Brazilu. Postoji razlog zašto nismo čuli za singapursku ili južnokorejsku varijantu”, rekao je Gupta.

To je stajalište s kojim se slažu mnogi njegovi kolege.

“Treba ograničiti broj prilika koje virus ima za mutaciju i širenje. S prirodnom selekcijom imamo najkreativniju silu za koju znamo kada je u pitanju rješavanje problema. I zato se nikada ne bih kladio protiv toga. Očekujemo da će se virus nastaviti razvijati”, zaključio je Hanage.

LIDER