snapshot 5
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Potrebno je da neko preuzme vodstvo i da građani zahtjevaju okončanje monopola etnonacionalističke vlasti poručio je američki umiverzitetski profesor Daniel Server govoreći o postdejtonskoj BiH. Da bi se to dogodilo neophodne su izmjene Izbornog zakona u BiH, za što trenutno nema političke volje. Izmjene su i jedan od uslova za članstvo u EU.

Je li vrijeme za postdejtonsku BiH, hoćemo li imati snage za promjene i da li će one nastupi izmjenama Izbornog zakona?

“Izborna reforma predstavlja jednu opasnu zamku koja nosi mnoge nezgodne tehičke pojedinosti i začkoljice, tako da smatram da je ustavna reforma bolji put za uspostavljanje liberalne, demokratske države”, naveo je Daniel Serwer, profesor Jons Hopkins Univerziteta.

Opstanak Interresorne grupe

Međunarodnu pomoć očekuju i politički lideri, oni koji su iz priče o izmjenama Izbornog zakona izbacili regulatora – Centralnu izbornu komisiju.

“Protive se SNSD i HDZ, i oni ne žele, oni su i na parlamentu, ne žele da članovi CIK-a budu u ovoj grupi”, istaknula je Alma Čolo iz SDA.

Borjana Krišto iz HDZ BiH rekla je da za nju je Centralna izborna komisija “nelegalno i nelegitimno radno tijelo”.

SNSD-u ne odgovara ni način ustrojstva interresorne grupe, pa je nejasno hoće li ona i opstati.

“Dom naroda je pomalo u neravnopravnom položaju, s obzirom da je nas trojica koji dolazimo iz Doma naroda, a u Predstavničkom domu je šest”, rekao je Sredoje Nović iz SNSD-a.

I bivšim i aktuelnim članovima CIK-a nejasno je zbog čega su isključeni iz rada grupe. Nude se i novi prijedlozi.

“Dokaz političke nezrelosti, nepoštivanja zakona i to je njihovo pravo, međutim ne smiju ni u kom slučaju da oni sam proces izbora dovode u pitanje jer je apsolutno urađen u skladu sa zakonom”, istaknuo je Vehid Šehić, bivši član CIK-a.

Željko Bakalar, predsjednik CIK-a je naglasio:

“CIK je svjestan činjenice da smo neželjeno dijete Parlamentarne skupštine BiH, je već aktivno počelo da radi sa svojim prijedlogom izmjena Izbornog zakona sa svojom inicijativom, koja će biti upućena u parlamentarnu proceduru, nakon što izradimo rješenja, pošaljemo ih relevantnim organizacijama EU”.

Čvor bi trebali raspetljati SDA i HDZ.

“Nećemo pristati na HDZ-ov prijedlog jer bismo onemogućili parlamentarnu demokratiju i obesmislili postojanje stranaka koje nisu nacionalne. Sve bi se pretvorilo u tri nacionalne, etničke stranke. SDA je protiv toga. Moramo pronaći rješenje koje će odgovarati i jednima, drugima, trećima i četvrtima. Ako krenemo odmah s razgovorima, vjerujem da možemo u junu to riješiti”, naveo je Izetbegović.

Pregovori o članstvu

Medijacija i sudjelovanje predstavnika međunarodne zajednice zalaganja su HDZ-a, iz kojeg poručuju: izmjenama do transparentnijeg i vjerodostojnijeg izbornog procesa, a kao ključ svega navode implementaciju Mostarskog sporazuma. U svemu očita, i podrška iz susjedne Hrvatske.

“Ako želimo Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu, institucionalno funkcionalnu, prosperitetnu, onda se mora donijeti Izborni zakon koji će biti refleksija tog jednog stanja koje može garantirati i jamčiti sva ona prava koja sva tri konstitutivna naroda trebaju imati i svi građani koji trebaju uživati ta prava”, rekao je Gordan Grlić Radman, hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova.

Dok nevladin sektor najavljuje izmjene u pravcu spriječavanja zloupotreba, međunarodni predstavnici, koji su deklarativno pozvani i od bh. političkih lidera, podrušku pružaju, ali uz obavezno učešće CIK-a.

“Ključno je da pored organizacija civilnog društva, CIK BiH bude uključen i u rad Interresorne radne grupe te da se njihovi prijedlozi za poboljšanje Izbornog zakona uvaže”, kazao je Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.

Iz vida ne treba izgubiti ni činjenicu da su izmjene Izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.