ISPRAVKA VIJESTI: Rijeka Krupa nije jedina koja teče uzvodno!

Nakon što je “072info” 20.6. 2021. godine objavio kraći tekst slijedeće sadržine:

“Rijeka Krupa je prirodni fenomen, a jedinstvena je što teče u oba smjera.

Ova rijeka izvire iz Deranskog jezera u Hutovom blatu, odakle teče prema jugozapadu do svog ušća u Neretvu.

U prosjeku je duboka 5 metara, a duga 9 kilometara. Sliv rijeke velik je 74 km”, portal Raskrinkavanje.ba je uočio da imamo grešku zbog fotografije, (objavljena je fotografija druge rijeke, koja se također zove Krupa, ali se nalazi u Hrvatskoj). te je upozorio da naša vijest nije u cjelosti istinita.

Prenosimo neke tvrdnje i dokaze portala “Raskrinkavanje.ba”:

Rijeka Krupa, koja ističe iz Deranskog jezera u Hercegovini, nekad teče od ušća ka izvoru. No, po tome nije jedinstvena ni u svijetu ni u Evropi, kako su izvijestili brojni mediji.

Najranije medijsko pojavljivanje tvrdnje da je rijeka Krupa jedina na svijetu koja teče u dva smjera pronašli smo na sajtu Prebilovci.(net), u članku iz 2015. godine, u kome se navodi da Krupa teče “kao ni jedna rijeka na svijetu – u oba pravca”. No, tvrdnja se izvjesno na internetu pojavljuje i odranije, a na Wikipediji bar od 2008. godine.

Rijeka Krupa nije jedina rijeka u svijetu koja nekad teče uzvodno. Brojni izvori na internetu (1,2, 3, 4) navode primjer rijeke Tonle Sap, u Kambodži, koja dva puta godišnje mijenja smjer toka. O tome je moguće pronaći informacije i na našem govornom području (1, 2, 3). Riječ je o rijeci koja izvire iz istoimenog jezera i pritoka je rijeke Mekong.

U članku Financial Timesa iz 2017. godine, autor Nick Middleton, predavač fizičke geografije i saradnik Univerziteta St Anne’s iz Oxforda, navodi da je riječ o jedinoj prirodnoj promjeni smjera toka rijeke, koja se redovno dešava sezonski.

Tokom vlažne sezone, nivo vode u jezeru raste od samo jednog metra do deset puta veće dubine. Istovremeno, površina se više nego učetverostručenje i pokriva 15.000 kvadratnih kilometara. Ovo povećanje količine vode uzrokovano je izuzetnim hidrološkim fenomenom koji pokreće Mekong, jednu od najvećih svjetskih rijeka. Kada u junu započne sezona jugozapadnog monsuna, Mekong iznenada naraste u divlju bujicu. Njen nivo vode raste tako brzo da sva voda ne može otići u more.

Dio naplavljene vode teče u rijeku Tonlé Sap, koja se uliva u Mekong u Phnom Penhu.Snaga vode uzrokuje obrnuti tok rijeke, sjeverno prema jezeru Tonlé Sap. Sljedećih četiri ili pet mjeseci, rijeka teče uzvodno, umjesto nizvodno. Budući da je to jedini odvod iz jezera, voda nema gdje otići, pa se jezero puni.

Ovo je jedina rijeka na svijetu s prirodno obrnutim tokom koji se redovno dešava sezonski. Neke rijeke u hladnim geografskim širinama mogu nekad imati obrnuti tok zbog brane koju formira led; površinski tok ponekad se može obrnuti u rijetkim prilikama i nakratko zbog jakih vjetrova (naprimjer, na rijeci Detroit), a poznato je i da je tok rijeke Chicago “obrnut” u velikom građevinskom projektu početkom 20. vijeka.

Mediji su 2012. godine pisali da je uragan Isaac “vratio rijeku Mississippi unazad”. Kako navodi BBC, olujni talas prije uragana Isaac natjerao je rijeku da teče unazad 24 sata. Kako navodi ovaj medij, promjena smjera toka rijeke viđena je i ranije, posebno tokom uragana Katrina 2005, a isti efekat izazvao je i zemljotres u blizini rasjeda New Madrid u Missouriju 1812. godine.
Promjenu smjera kretanja rijeke može izazvati i plimni talas, kao u slučaju rijeka Hudson i Saint John River (1,2).

Shodno navedenom, jasno je da rijeka Krupa nije jedina rijeka na svijetu koja nekad mijenja smjer toka. Tonle Sap je rijeka koja od ušća ka izvoru teče redovno sezonski, a pored toga, postoji i značajan broj drugih rijeka koje smjer mijenjaju povremeno, usljed različitih faktora.
Da li je zbog povremene promjene smjera Krupa jedinstvena u Evropi?

U članku portala Naučna Rusija iz 2014. godine pobrojano je nekoliko primjera obrnutog toka rijeka u Rusiji, a neke od njih su u evropskom dijelu ove zemlje. Tako se navodi primjer rijeke Volhov, koja izvire iz Iljmenskog jezera, a uliva se u jezero Ladoga. Kako je nagib tla mali, ako u donjem toku dođe do bujica uzrokovanih kišom i otopljavanja leda u proljeće, to blokira tok rijeke i ona teče u suprotnom smjeru. U istom članku navodi se i primjer rijeke Suhone, pritoke Sjeverne Dvine, koja izvire iz Kubenskog jezera, a čiji tok u proljeće blokiraju pritoke Vologda i Lezha, pa Suhona počinje da teče nazad do jezera.

Rijeke koje ponekad teku uzvodno moguće je pronaći i u regionu. Na internetu je dostupno nekoliko izvora koji navode da granična rijeka između Crne Gore i Albanije ponekad teče u suprotnom smjeru. Na YouTube kanalu Duklja – Zeta – Crna Gora objavljen je isječak emisije “Da li znate”, emitovane na TV Crne Gore, u kome se navodi da rijeka Bojana ponekad teče uzvodno.

Da li znate da rijeka Bojana ponekad teče uzvodno? Ovaj veoma rijetki fenomen u prirodi karakterističan je za našu pograničnu rijeku, jer ona zbog malog nagiba terena sporo otiče iz Skadarskog jezera u more. Pored toga, korito Bojane je zasuto nanosima njenih pritoka, albanskih rijeka Drim i Kiri. Zbog plitkog dna tokom jeseni i zime, Bojana nije u mogućnosti da se u kišnim periodima ulije u more, pa počinje uzvodno da kreće, jer rijeka Drim tokom svojim bujica zagrađuje i njen tok. Zbog toga se Bojana uliva u Skadarsko jezero, čiji se nivo tokom kiša poveća za oko 3 metra. To je uzrokovalo progresivno uvećanje vodene zapremine jezera, koje je u posljednjih stotinu godina 20.000 hektara okolnog zemljišta.

Informaciju da rijeka Bojana teče ponekad uzvodno moguće je pronaći i na drugim mjestima. U knjizi “Crna Gora – geografski enciklopedijski leksikon”, autora prof. dr. Branka Radojičića, navodi se:

U vrijeme pojave visokog vodostaja na Drimu, koji obično traje nekolika dana, voda Drima presijecala je tok Bojane, udarala maticom u njene desne obale, zaustavljajući tako oticanje Bojane, i od rta Suka, skrećući dijelom desno, dio vode Drima se ulivao u Skadarsko jezero. Ova pojava obično je izazivala naglo povećanje nivoa jezera.
Rijeka Krupa nije jedinstvena ni po tome što ističe iz jezera. I neke od nabrojanih rijeka, s osobinom da nekad teku uzvodno, zapravo ističu iz jezera. Takve su rijeke Tonle Sap, Volhov, Suhova i Bojana. Ovo su samo neki od primjera.