Jedna od najvećih atrakcija u BiH nije zaštićena: Livanjski divlji konji – svačiji, a ničiji

j 4

Kada su 2009. godine ljubitelji prirode pokrenuli peticiju za zaštitu divljih konja u Livnu, koju je potpisalo skoro 10.000 osoba iz cijele BiH, ali i Evrope i svijeta, mislili su da će lokalne vlasti riješiti pitanje vlasništva ili gazdovanja nad ovim životinjama.

Nažalost, 12 godina poslije divlji konji u Livnu, čije krdo broji skoro 1.000 jedinki i koji su jedinstvena atrakcija u BiH, zakonski nisu adekvatno zaštićeni. U najkraćem, kako se to nerijetko iznosi, oni su svačiji i ničiji te su s jedne strane veliki problem, a s druge potencijal i, zapravo, neprocjenjivo blago naše zemlje.

Stručni nadzor

Kaže nam to i Marin Mamuza, vlasnik turističke agencije, fotograf, ali i veliki zaljubljenik u ove plemenite životinje, koji na izvjestan način i vodi brigu o njima.

– Gradske strukture naše divlje konje vide kao problem, a ja bih htio da oni promijene svoju percepciju i da tu priču pogledaju kao potencijal. Jer je potencijal sigurno puno veći od problema koji se ogleda u tome da oni, pogotovo zimi, izlaze na cestu, uzrokuju saobraćajne nesreće ili što uništavaju poljoprivredne nasade – priča nam Mamuza.

On je na nedavno održanoj tematskoj sjednici o rješavanju problema livanjskih divljih konja iznio prijedlog da se područje ispod Cincara, gdje konji obitavaju, proglasi parkom prirode. Taj postupak bi, smatra on, iznjedrio pravni okvir za zaštitu divljih konja.

– S finansijskog aspekta, to bi bilo samoodrživo. Prema našim podacima, mi smo samo ove godine imali 2.000 posjetitelja. Kroz naplatu ulaznica, ali i druge projekte promocije, ta priča bi imala smisla i ne bi bila teret Gradu – objašnjava on.

Iz Gradske uprave Livno su, tragom zaključaka tematske sjednice, prije nekoliko dana raspisali javni poziv za izbor fizičkih i pravnih osoba koje će obavljati stručni nadzor nad divljim konjima.

Fikret Sitnić, pomoćnih gradonačelnika Livna, mišljenja je da to nije kratkoročno rješenje.

Gubili sporove

Kako je naveo, ugovor s potencijalnim korisnicima, koji će voditi brigu o ishrani, higijeni, utvrđivanju zdravstvenog stanja, suzbijanju epidemije, označavanju i identifikaciji krda te drugim aktivnostima i mjerama, može se potpisati na više godina.

Za tu namjenu su u gradskoj kasi osigurali 10.000 KM, što je znatno povoljnije u odnosu na period kada su divlji konji bili pod posebnom zaštitom. Prema Sitnićevim riječima, ta zaštita je ukinuta nakon što su brojni vozači, zbog saobraćajnih nesreća koje su ove životinje uzrokovale, tužile tadašnju Općinu, koja je, zbog gubljenja sporova, za naknadu štete isplatila više od 100.000 KM.

Brojne nesreće

Prema informacijama iz MUP-a Livanjskog kantona (LK), u posljednjih 10 godina dogodilo se 48 saobraćajnih nesreća na dijelu ceste od Livna prema Šujici, odnosno predjelu Kruge, gdje obitavaju konji. U ovoj godini, kako je rekao Ivica Vrdoljak, portparol MUP-a LK, zabilježeno je 17 nesreća, od čega je šest s većom materijalnom štetom. Vrdoljak nam je kazao i da je, na zahtjev MUP-a, na tom dijelu ceste postavljena svjetlosna signalizacija.