Jesen stiže, a ovo su zablude zbog kojih ne spavamo

Virusi su neizbježni dio odrastanja mališana, ali su i način da se dijete u prvim godinama života “imunizuje” – stekne otpornost na ove viruse. Osim “servisa” nosića ne traže terapiju, ali ni poštedu od kolektiva.

Prehlada nije virus, to je od promahe

Prehlada jeste virusna bolest!

Radi se o velikoj grupi virusa koji napadaju gornje disajne puteve, prije svih nos. Ima ih mnogo, ali su manifestacije infekcije iste ili slične: dijete ima zapušen nosić iz koga se “i naprijed i nazad” sliva providan sekret. Djeca kihaju, ponekad kašlju, ali nemaju povišenu temperaturu, dobrog su raspoloženja i apetita. Lako se šire sa djeteta na dijete kapljičnim putem (kihanjem i kašljanjem), ali i prljavim rukama.

Iako će mnogi sumnjičavo vrtjeti glavom, promaha nije uzrok prehlade, to je medicinska istina! Izlaganje veoma hladnom vazduhu, nedovoljno obučenog djeteta slabi “lokalni” imunitet disajnih organa i tako povećava šansu da se virusi “uvale” u dijete. Činjenica je da je strah od promahe pri vrhu liste svih strahova kod naših ljudi!

Kašlje u napadima već tri nedjelje, nema veze, čim nema visoke temperature, sigurno nije ništa.

Nije baš uvijek ovako!

Ako dijete kašlje u napadima, pa još ako to traje duže od sedam dana potreban je pregled pedijatra. Nije temperatura jedini znak oboljenja disajnih organa. Astma, bronhitis, (pa i bronhiolitis) može “pogoditi” dijete, a da nema povišene temperature. To su bolesti koje se pregledom lako dijagnostikuju, a terapija brzo dovede do poboljšanja i “smanjenja” kašlja.

Istini za volju, ima djece (naročito ovih nedjelja) koja dugo kašlju, ponekad i u napadima, a da nemaju ni jednu ozbiljnu bolest, ali to ipak pedijatar treba da procijeni i objasni roditeljima pravu prirodu kašlja.

Čim ima visoku temperaturu sigurno je grip.

Grip po pravilu ide sa visokom temperaturom, ali nije svaka visoka temperatura siguran pokazatelj gripa! Ima virusa i bakterija koje “daju” veoma visoku temperaturu, a hladni dani im pogoduju, baš kao i gripu.

Ako je dijete “potonulo”, žali se na lomnost i bolove u kostima i mišićima, lošeg je apetita i ima visoku temperaturu onda stvarno može da se radi o gripu. Naravno, dijete treba da pregleda pedijatar koji će postaviti pravu dijagnozu.

Jako je visoka temperatura, mora da je neka bakterija u pitanju – “udri” neki antibiotik dok ne bude kasno.

Nije dobra ideja!

Visoka temperatura nije “kriterijum” za davanje antibiotika, a antibiotici nisu lijekovi za obaranje temperature već za liječenje bakterijskih infekcija! Potpuno je besmisleno davati antibiotike “na svoju ruku” jer oni ne mogu da izliječe virusne infekcije koje često idu sa visokom tjelesnom temperaturom.

Antibiotici imaju i neželjena dejstva, tako da nisu bezazleni lijekovi. Njih prepisuje ljekar, poslije pregleda i pronalaženja uzroka povišene temperature. Uzimanje antibiotika bez konsultacije i pregleda pedijatra je pogrešno i opasno.

Te male temperature (do 37.5) su najgore, sigurno će biti neka upala pluća.

Ovo je jedna od najčešćih zabluda!

Kod djece temperatura do 37.5 nije “bauk”. Ako je dijete bez drugih tegoba, lijepo jede i raspoloženo je, onda se ove temperature ne računaju, a daleko od toga da su znak zapaljenja pluća. Takvo dijete ne treba voditi kod pedijatra jer tamo može stvarno da se razboli u kontaktu sa bolesnom djecom.

Ako dijete ima tegobe (kašlje, lošeg je apetita, žali se na bolove…) onda ga treba pregledati, ali bez neutemeljnih strahova da ima pneumoniju.

Najbolje je da dijete sjedi kući, tako se sigurno neće razboljeti.

Teško da je to dobro za dijete!

Prvo, sjedenje kući nije zdravo za dijete, ono traži “akciju”, društvo, igranje. Zatvoriti ga kući nije “garancija protiv bolesti”. I mi donosimo viruse, a da nemamo tegoba, pa i ne znamo da smo “zdravi prenosioci”.

Sa druge strane dijete mora doći u kontakt sa uobičajenim virusima – to je jedini način da se stvori otpornost (da se dijete imunizuje). Vakcine jesu najbolji način imunizacije, ali za ogromnu većinu respiratornih virusa nema vakcine.

Ima djece koja stvarno često oboljevaju u kolektivima, a samo neka od njih imaju i ozbiljnije komplikacije respiratornih infekcija. Ta djeca traže pedijatrijski nadzor i terapiju koja će im omogućiti zdrav život. Samo mali broj ovih mališana traži potpunu poštedu od kolektiva. Većina dobro “gura” u vrtićima bez većih problema.

Dijete je vakcinisano protiv gripa, nema šanse da zakači neki jesenji virus.

Bilo bi dobro da je tako.

Vakcina protiv gripa štiti samo od gripa, ali ne i od ostalih brojnih respiratornih virusa. Grip jeste najozbiljnija “zimska” infekcija disajnih organa (mada je grip zapravo bolest cijelog tela), ali dijete “ima pravo” da zakači i druge jesenje i zimske viruse.

Zato, ako se dijete razboli, a vakcinisano je protiv gripa, ne krivite vakcinu protiv gripa, to je ipak neki drugi virus.

Antibiotici imaju i neželjena dejstva, tako da nisu bezazleni lijekovi. Njih prepisuje ljekar, posle pregleda i pronalaženja uzroka povišene temperature. Uzimanje antibiotika bez konsultacije i pregleda pedijatra je pogrešno i opasno.

MOJPEDIJATAR