Jeste li znali da u Zemaljskom muzeju BiH raste ruža iz vremena kralja Tvrtka I? Ovo je njena priča

U botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine više od dvije decenije uzgaja se ruža iz 14. stoljeća, iz vremena kralja Tvrtka I, koja je u kontinuitetu opstala do danas.

Zasluge za to pripadaju prijateljima Muzeja i vrijednoj muzejskoj botaničarki Berini Bečić, koja je otkrila pozadinu ove priče.

“Rosarium je planiran i realiziran u sklopu projekta Valorizacija i očuvanje genofonda vrsta ruža u Bosni i Hercegovini (2010. godine) odobrenog od strane Federalnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a koji je za cilj imao istražiti raznolikost ruža u BiH.

U sklopu istog su nabavljene historijske ruže, pa tako i najstarija vrtna ruža Rosa gallica (galska ruža) koja je u upotrebi još od 14. stoljeća (vladavina bosanskih kraljeva)”, kazala je Bečić.

Ovaj Rosarium smješten je u južnom vrtu hortikulturnih površina Zemaljskog muzeja BiH koje su od 16. jula 2018. zajedno s građevinama proglašene nacionalnim spomenikom.

Kako nam je rekla Bečić, pomenuta ruža nabavljena je iz Njemačke (kontaktirajući najstarije botaničke vrtove) u sklopu pomenutog projekta i uspješno se uzgaja zajedno sa svim ostalim više od dvije decenije.

O galskoj ruži i njenom porijeklu prvi je pisao prof. dr. Enver Imamović, arheolog, historičar i ratni direktor Zemaljskog muzeja BiH, istakavši kako su je identificirali stručnjaci u Njemačkoj i ustanovili da joj je porijeklo Bosna, a da ju je udajom tamo prenijela naša princeza Marija.

Galska ruža je u kulturi od 1310. godine.

U srednjem vijeku rozeta je postala omiljeni motiv narodne dekorativne umjetnosti u BiH, a kao simbol i element dekoracije najupečatljiviju primjenu našla je na našem tlu na sakralnim spomenicima – stećcima.

Ona nije jedino blago koje Zemaljski muzej BiH posjeduje.

“U ružičnjaku se pored pomenute galske (francuske) ruže nalazi još pet skupina najstarijih historijskih ruža koje su pravi raritet jer su u pejzažnoj arhitekturi uglavnom zamijenjene modernim kultivarima ruža.

Ovaj dio vrta je, od osnivanja 1913. godine (zbog nerealiziranog projekta ulaza od strane šetališta) zatvorenog tipa i tek sada, nakon 112 godina se priprema za otvaranje za javnost”, kazala je Bečić.

Botanički vrt u najstarijoj kulturnoj i naučnoj instituciji u našoj zemlji osnovan je 1912/13. godine pod rukovodstvom poznatog botaničara Karla Malyja (1874–1951).

U njemu se uzgaja oko 1.700 vrsta biljaka s nekoliko hiljada jedinki, među kojima je oko 750 primjeraka drveća i grmlja, a ostalo su višegodišnje i jednogodišnje biljke.