Jesu li dva usvojena zakona dovoljna za otvaranje pristupnih pregovora sa EU?

Nakon višemjesečnog odugovlačenja, usvojen je Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa javnih funkcionera na nivou institucija BiH. Ako se ima u vidu da je BiH država koja se nalazi pri samom vrhu u pogledu korupcije, ovaj zakon bi mogao promijeniti tu praksu i vratiti povjerenje građana u sistem, navodi N1. No, jesu li i zaista, zatvorene sve rupe u zakonu koje su im to ranije omogućavale? I hoće li nam to otvoriti vrata pristupnih pregovora sa EU?

Radi se o veoma strogom zakonu, pojašnjava ministar pravde BiH, Davor Bunoza. Za razliku od dosadašnjeg, kojeg je 2002. nametnuo tadašnji visoki predstavnik, novi predviđa strožu kontrolu imovine i dodatnih aktivnosti zvaničnika u državnim organima vlasti, ali i njihovih srodnika. Izvještaji o njihovom finansijskom stanju biće objavljeni javno, a sve ove podatke, kao i o eventualnom sukobu interesa provjeravaće nezavisna komisija koju će činiti vanstranačke osobe.

“Čuo sam, čitao sam, rekli su da Komisija sada neće moći dobivati podatke. To nije istina. Jasno smo potpisali u zakonu, u članu 17: Sve institucije i pravne osobe moraju sarađivati s Komisijom. Ali, ono što su svi kritičari preskočili, preskočili su odredbu koja kaže: Od 1.000 do 10.000 KM biće kažnjena odgovorna osoba u instituciji, u pravnoj osobi, koja ne dostavi Komisiji tražene podatke”, kazao je Bunoza.

Šta bi moglo da vrati povjerenje građana u sistem, posebno ako se zna da je BiH jedna od najkorumpiranijih država u Evropi? Usvajanje novog zakona pozdravlja i Transparency International BiH, podsjećajući na to da su vladajuće strukture godinama opstruisale njegovo donošenje. Međutim, hoće li sve ovo zakrpiti rupe u zakonu koje ostavljaju prostor malverzacijama? Način odlučivanja u Komisiji o razrješenju funkcionera, u praksi može dovesti do toga da se sankcije koje predviđaju razrješenje ili ostavku uopšte ne izriču.

“Iako smo do sada imali određene opstrukcije kada je u pitanju dosadašnja Komisija, u smislu neredovnog sastajanja, neodlučivanja, neadekvatne pripreme materijala i slično, sada bi se opstrukcije mogle pojavljivati na drugi način, iako je tijelo drugačije, ukoliko bi se moralo glasati dvotrećinskom većinom ili apsolutnom većinom, teže je, naravno, doći do konsenzusa”, kazao je Damjan Ožegović, Transparency International BiH.

No, nema mjesta kritikama, umiruje Bunoza.

“Za najteže odluke, odluke o razrješenju, inicijativa za opozivanje ostavke, to se pokušava donijeti konsenzusom. Ako ne uspije konsenzus dvotrećinski, tu odluku opet na kraju mora donijeti institucija koja je imenovala tu osobu. Ne može mene razriješiti Komisija, može me Predstavnički dom. E sad, ključna stvar koju svi preskaču da smo osigurali pravo na efektivnu pravnu zaštitu. Propisali smo da tužba odgađa izvršenje tih odluka. Da Sud BiH mora u roku od 90 dana donijetu pravosnažnu presudu na tu odluku”, dodao je.

No, za opoziciju je, između ostalog, sporan i dio koji se odnosi na sastav Komisije, a koji isključuje zastupljenost po nacionalnom ključu, što je, spočitavaju, suprotno Ustavu.

“Konkretno, sa članom 9, opšte odredbe 3, koju ću sada citirati, a gdje stoji: funkcioneri, imenovani na položaje u institucijama BiH, po pravili odražavaju sastav naroda BiH”, kazao je Džemal Smajić, delegat SBiH.

Vladajući oba entiteta saglasni – kompromis je postignut zarad evropskog puta, a usvojeni zakon se može brusiti nakon otvaranja pregovora.

“Ovo je zakon koji otvara mogućnost i u parlamentarnoj proceduri, da se mijenja, dorađuje, mi smo za to uvijek partner. Jedino nismo za nametnuta rješenja”, kaže Snežana Novaković Bursać, SNSD.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa je, podsjećamo, uz nešto ranije usvojen zakon o sprečavanju pranja novca i terorizma i zakon o sudovima koji je još na čekanju, na listi ključnih prioriteta koje BiH približavaju otvaranju pregovora sa Unijom. No, iako bh. lideri iznova ponavljaju da taj put nema alternativu, bez obzira kojem političkom taboru pripadaju, zašto se odugovlačilo sa njegovim usvajanjem?

“Pa da bi postali bolji, nego što su prvobitno bili predloženi. Moram reći da je ono što je bila prvobitna verzija zakona o sukobu interesa je bila prilično rogobatna, nelogična”, kazala je Željka Cvijenović, član Predsjedništva BiH.

21. mart će, međutim, pokazati je li BiH uradila domaći zadatak, ili dva usvojena zakona nisu dovoljna da šefovi evropskih država ili vlada daju zeleno svjetlo BiH.

Fokus.ba