Jesu li se bh. političari uplašili najava o mogućim sankcijama?

Jesu li se bh. političari uplašili najava o mogućim sankcijama?

Javno govore da nisu, ali u pojedinim političkim aktivnostima evidentno je odustajanje od ranije najavljenih poteza, koji bi mogli preći crveni liniju, poput povlačenja saglasnosti o formiranju Oružanih snaga BiH. Washington poručuje da su nove sankcije spremne, a Europska unija odluku je donijela još prije deset godina. Hoće li je baš sada aktivirati?

Pojedini bh. političari su u opasnosti od međunarodnih sankcija, washingtonskih ali i briselskih.

Upozorenje da su nove sankcije spremne ukoliko se nastavi sa prizivanjem otcjepljenja Republike Srpske, Dodiku je prenio izaslanik State departmenta, ali Milorad Dodik, bar tako tvrdi, zbog toga ne mari. Ipak, slučajno ili ne, od Posebne sjednice entitetskog parlamenta, koju je pompezno najavio šef SNSD-a, a na kojoj bi se povukla suglasnost o formiranju Oružanih snaga BiH, te SIPA-i zabranilo djelovanje u Republici Srpskoj, nema ništa.

“Treba posebnim sjednicama odgovoriti. Ja mislim da treba odgovoriti radikalno, Treba odbaciti sve odluke visokog pedstavnika, vratiti se na slovo Dejtonskom mirovnig sporazuma. Naše saglasnosti koje smo dali za vojsku, povući, i u roku od šest mjeseci formirati svoju vojsku”, kazao je Dodik krajem septembra.

“Ne, nikakav zahtjev zvaničan Narodnu skupštinu po tom pitanju, nije došao”, potvrdio je Nedeljko Čubrilović, predsjednik NS RS.

Koliko su blizu sankcije?

Kao mogućnost, i dalje se spominju sankcije Europske unije, koje bi mogle biti mnogo bolnije, u odnosu na crnu američku listu, na kojoj je trenutno Milorad Dodik.
Koliko su one blizu ili daleko?

“U konačnici to je odluka koja se donosi u okviru Vijeća Europske unije. Ja to svakako ne mogu reći ispred Delegacije EU u BiH. Ako za to dođe vrijeme, bit će diskusija i donosit će se odluka”, kazao je Johan Sattler, šef Delegacije EU u BiH.

A do odluke, mora se proći rigorozan, trom, i često neusugulašen europski mehanizam, u kojem različite zemlje članice imaju različlite stavove. Ne treba, ipak, zanemariti činjenicu da okvirna odluka o sankcijama za pojedince u BiH već postoji, i to temeljem odluke Vijeća EU iz 2010.

“U tom kontekstu, trebalo bi uvesti restriktivne mjere protiv određenih fizičkih i pravnih osoba čije aktivnosti podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine, ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini ili podrivaju Okvirni sporazum za mir i njegovi aneksi”, stoji u odluci Vijeća EU.

Ovaj paket sankcija, ukoliko se aktivira, podrazmumijeva zabranu ulaska i prolaska kroz teritoriju Europske unije, ali i određene ekonomske sankcije.

Lideri doziraju retoriku

Udruženo djelovanje Washingtona i Brisela moglo bi, prema ocjenama, prestrašiti bh. lidere, zbog čega, ipak, doziraju svoju retoriku.

“Da entiteti svoj izvor imaju u ustavu, da neće se donostiti dikriminatorni izborni zakon, i tako dalje. kroz ovo američka administracija, i ta izjava Palmera je zapravo crvena linija i jasan signal, preko kojeg se neće preći”, smatra Asim Mujkić, FPN UNSA,

“Dodik zateže taj konopac do nekih granica do pucanja. Ali kada dođe do njegovih pozicija, on se povuče. Dodik suviše dobro živi u ovoj zemlji, da on sve to stavio na kocku”, kazao je Safet Softić, SDA.

“Nema čega da se plašimo. Ja imam dovoljno godina, preživio sam sve i svašta. I ništa nas ne može iznenaditi u ovom trenutku”, kaže Čubrilović.

Ključni trenutak kada Washington odlučio djelovati i svoju crnu listu proširio za pojedina imena sa bh. političke scene jest neustavni referendum o 9. januaru, održanom 2016. Brisel je tada ostao suzdržan.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE