Još jedna zemlja se sprema za rat s Rusijom: “Žene i djeca bi otišli, muškarci bi se ostali boriti” 

Latvija, baltička zemlja na granici s Rusijom, koja broji 1,9 miliona stanovnika, strahuje da će joj se Moskva osvetiti zbog odluke o uklanjanju spomenika iz vremena Sovjetskog Saveza, a neki se pribojavaju i agresije.

Latvijski parlament je 12. maja usvojio odluku o uklanjaju spomenika, među kojima i divovskog u glavnom gradu Rigi. Uklanjanje bi moglo biti provedeno najesen.

“Vjerujemo da će se Rusija pokušati osvetiti na neki način. Možda će oni na neki način napasti latvijske objekte, robu, hakirati stranice ili na neki drugi način uzvratiti”, kaže za Hinu pod uslovom anonimnosti osoba iz ureda Evropske komisije u Rigi.

Rusija je prije pet mjeseci izvršila invaziju na Ukrajinu, također bivšu članicu Sovjetskog Saveza, pa se u Latviji pribojavaju oružanog sukoba i na svom teritoriju.

“Neke porodice poput moje se pripremaju za taj scenario. Žene i djeca bi napustili zemlju automobilima, a muškarci, od kojih su mnogi prošli neku vrstu obuke, ostali bi se boriti”, kaže isti izvor.

Latvija je, za razliku od Ukrajine, članica vojnog NATO saveza predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama pa bi potencijalnim napadom na nju ostale članice bile obavezne intervenisati.

U srcu Rige nalazi se zgrada koja je 1970-ih godina bila arhitektonski simbol Sovjetskog Saveza, a koja je 1993. pretvorena u “Muzej okupacije”, finansiran donacijama i novcem od ulaznica.

Prošli mjesec je obnovljena izložba eksponata iz 51 godine dugog perioda tokom kojeg je Latvija bila dijelom Sovjetskog Saveza od 1940.-1941., potom Njemačke od 1941. do 1944. pa opet Sovjetskog Saveza od 1944. do 1991., kada je stekla samostalnost.

“Ostao je ožiljak”, kaže 38-godišnji vodič Nikolajs dok grupi posjetitelja pokazuje na zidu kartu i opis gulaga, radnih logora u Sibiru gdje su otpremani politički neistomišljenici.

Nikolajsova je baka Latvijka, a djed Rus.

ULICA UKRAJINSKE NEZAVISNOSTI

U Latviji je 30 posto etničkih Rusa, od kojih su mnogi potomci radnika koji su se doseljavali ondje iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata.

Neki od njih svakog maja, na dan pobjede nad nacističkom Njemačkom, donose cvijeće podno spomenika. Ruska ambasada u Rigi obično organizira manifestacije na taj dan.

No zgradu ruske ambasade ovih dana čuvaju tri policijska vozila, danju i noću.

Ulicu u kojoj se nalazi amabasada gradske vlasti su preimenovale u “Ulicu ukrajinske nezavisnosti”. Na zidu nasuprot zgrade oslikan je ruski predsjednik Vladimir Putin s mrtvačkom glavom, a okolo se nižu ukrajinske zastave i pozivi na zaustavljanje rata.

Latvija istovremeno povećava izdatke za naoružanje.

“Već smo prešli 2 posto BDP-a u tu svrhu te idemo prema 2,5 posto. Mi povećavamo izdatke, a povećavaju ih i naši partneri u NATO-u. S ljudstvom, opremom i sposobnošću nalazimo se na sigurnom teritoriju”, rekao je latvijski premijer Krišjanis Karinš.

Nikolajs nastavlja pokazivati eksponate u “Muzeju okupacije”, gdje posljednjih sedmica prođe oko 200 posjetitelja dnevno.

Među eksponatima je bijela majica s crvenom bojom nacrtanima tenkom te srpom i čekićem na kojoj piše: “Rusija – svjetska turneja. Od 1944. do danas. Ljudi vide sličnost tadašnjeg vremena sa današnjim. Vjerujemo da će broj posjetitelja rasti”, kaže Nikolajs.