Još nije osiguran novac za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a

Novac za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske još nije osiguran. Rok do kojeg je ministar finansija Bosne i Hercegovine, Srđan Amidžić, trebao potpisati isplatu 6,4 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji BiH, istekao je u petak.Dokument bi sada trebao potpisati zamjenik ministra finansija, Muhamed Hasanović, ali do kraja radnog dana nismo dobili potvrdu da je to učinio. Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine novac je potreban, kako bi kroz zakonske rokove i javne nabavke pripremila održavanje izbora 23. novembra.Bez novca se ne može krenuti u proces javnih nabavki. Treba istaći da je ovo jedan od načina na koji SNSD i Milorad Dodik utiču na organizaciju prijevremenih izbora u Republici Srpskoj jer je i ranije Milorad Dodik najavljivao da se takvi izbori na teritoriji tog entiteta neće održati.Podsjetimo, istekao je rok za odobravanje novca potrebnog za održavanje prijevremenih izbora u bh. entitetu Republika Srpska. Više od šest miliona maraka još nije doznačeno CIK-u BiH.Centralnoj izbornoj komisiji BiH još nije doznačen iznos veći od šest miliona KM, neophodan za provođenje vanrednih izbora u Republici Srpskoj. Rok je istekao u petak.Da neće dati svoj potpis koji bi omogućio novac, resorni ministar iz redova SNSD-a, Srđan Amidžić, najavio je i obrazložio, ranije. No, prema ovlaštenju koje mu je dao visoki predstavnik u BiH, potpis može dati njegov zamjenik, Muhamed Hasanović.Iako je bilo naznaka da će to uraditi danas, na ovaj potez još se čeka. Bivši član CIK-a BiH, Vehid Šehić, ipak je optimističan: “Jednom se desilo, ne znam da li je to bilo 2022. godine, da sredstva, takođe, nisu bila obezbijeđena u datom zakonskom roku, gdje je CIK BiH donio odluku o prolongiranju datuma održavanja izbora”, kaže Šehić.Najveći dio nedostajućeg novca predviđen je za finansiranje članova biračkih odbora, čiji su predsjednici i potpredsjednici preliminarno imenovani. Međutim, CIK se susreće i sa izazovima u vezi sa organizacijom redovnih izbora, u skladu s izmjenama Izbornog zakona, jer nemaju dovoljan broj zaposlenih koji bi odgovorio potrebama uvođenja specifičnih izbornih tehnologija.Odgovornost je, ističu, ponovo, na Vijeću ministara BiH koji Prijedlog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji još nije uvrstio na dnevni red.