Južna interkonekcija je ključna: BiH nema vremena za čekanje

Vijeće Evropske unije usvojilo je uredbu o obaveznoj, postepenoj zabrani uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda. Sve članice EU podržale su takvu odluku, protiv su glasale samo Mađarska i Slovačka, dok je Bugarska bila suzdržana.

Oslobađamo se štetne ovisnosti o ruskom plinu i u duhu solidarnosti i saradnje poduzimamo veliki korak prema autonomnoj energetskoj uniji – izjavio je ministar energetike Kipra, Mihael Damjanos (Michael), čija zemlja predsjedava Vijećem EU.

Uredbom je predviđeno da šest sedmica nakon što stupi na snagu, više neće biti moguće sklapati ugovore o uvozu ruskog plina, dok je za one koji su na snazi odobren prijelazni period. Potpuna zabrana uvoza LNG-a stupit će na snagu od početka 2027., a plina iz plinovoda od jeseni 2027. godine.

Za kršenje pravila EU predviđene su kazne od najmanje 2,5 miliona eura za fizička lica i najmanje 40 miliona eura za kompanije. Do 1. marta ove godine države članice EU moraju pripremiti nacionalne planove za diverzifikaciju snabdijevanja plinom i identificirati potencijalne izazove u zamjeni ruskog plina.

EU je donijela stratešku odluku, a to ide u korist SAD, da se trajno smanji potrošnja ruskog plina. Na primjeru Njemačke smo vidjeli da je moguće da se u roku od godinu dana preorijentira s ruskog na plin koji dolazi iz Nizozemske, tako da to objektivno nije nemoguće – komentirao je Damir Novotny, ekonomski analitičar iz Zagreba.

Kao država kandidat za članstvo u EU, BiH se mora prilagoditi evropskim pravilima, pa projekt Južne plinske interkonekcije iz dana u dan dobija na značaju. Novotny pojašnjava da u terminal na Krku stiže plin iz Sjeverne Afrike, SAD, ali najviše iz Katara i Alžira, tako da su alternativni izvori za BiH dostupni.

Ključno je da se BiH poveže s jugom, a ne lancima iz Rusije, Mađarske i Srbije. Da se BiH priključi strateškim pravcima, koji dolaze preko Jadrana. Širit će se i terminal na Krku – ističe Novotny.

Prema njegovim riječima, plinifikacija je jedno od rješenja osiguravanja stabilnih izvora energije, ako se ne želi vratiti na ugalj, kojeg ima u BiH i na Kosovu. U BiH se sve svodi na političke odluke, pa i ono jednostavno postaje komplicirano, poput otvaranja mosta na Savi.

Vremena nema, treba donositi odluke i priključiti se energetskim blokovima koji se formiraju na Jadranu – ističe ekonomski analitičar iz Zagreba. Vijeće Evropske unije usvojilo je uredbu o obaveznoj, postepenoj zabrani uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda.

Sve članice EU podržale su takvu odluku, protiv su glasale samo Mađarska i Slovačka, dok je Bugarska bila suzdržana. Oslobađamo se štetne ovisnosti o ruskom plinu i u duhu solidarnosti i saradnje poduzimamo veliki korak prema autonomnoj energetskoj uniji – izjavio je ministar energetike Kipra, Mihael Damjanos (Michael), čija zemlja predsjedava Vijećem EU.

Uredbom je predviđeno da šest sedmica nakon što stupi na snagu, više neće biti moguće sklapati ugovore o uvozu ruskog plina, dok je za one koji su na snazi odobren prijelazni period. Potpuna zabrana uvoza LNG-a stupit će na snagu od početka 2027., a plina iz plinovoda od jeseni 2027. godine.

Za kršenje pravila EU predviđene su kazne od najmanje 2,5 miliona eura za fizička lica i najmanje 40 miliona eura za kompanije. Do 1. marta ove godine države članice EU moraju pripremiti nacionalne planove za diverzifikaciju snabdijevanja plinom i identificirati potencijalne izazove u zamjeni ruskog plina.

EU je donijela stratešku odluku, a to ide u korist SAD, da se trajno smanji potrošnja ruskog plina. Na primjeru Njemačke smo vidjeli da je moguće da se u roku od godinu dana preorijentira s ruskog na plin koji dolazi iz Nizozemske, tako da to objektivno nije nemoguće – komentirao je Damir Novotny, ekonomski analitičar iz Zagreba.

Kao država kandidat za članstvo u EU, BiH se mora prilagoditi evropskim pravilima, pa projekt Južne plinske interkonekcije iz dana u dan dobija na značaju. Novotny pojašnjava da u terminal na Krku stiže plin iz Sjeverne Afrike, SAD, ali najviše iz Katara i Alžira, tako da su alternativni izvori za BiH dostupni.

Ključno je da se BiH poveže s jugom, a ne lancima iz Rusije, Mađarske i Srbije. Da se BiH priključi strateškim pravcima, koji dolaze preko Jadrana. Širit će se i terminal na Krku – ističe Novotny.

Prema njegovim riječima, plinifikacija je jedno od rješenja osiguravanja stabilnih izvora energije, ako se ne želi vratiti na ugalj, kojeg ima u BiH i na Kosovu. U BiH se sve svodi na političke odluke, pa i ono jednostavno postaje komplicirano, poput otvaranja mosta na Savi.