Kad dižete kredit, uvijek pitajte kolika je efektivna kamatna stopa

Kad dižete kredit, uvijek pitajte kolika je efektivna kamatna stopa

Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH kamatne stope na kredite koji se plasiraju stanovništvu, u trećem kvartalu ove godine, odnosno u periodu juli-septembar, doživjele su određeni rast u odnosu na prethodni period. Zapravo, kako je navedeno u izvještaju Agencije, kamatne stope su bilježile pad više od godinu dana, da bi u trećem tromjesječju ove godine počele rasti.

Najznačajniji rast zabilježen je u oblasti kratkoročnih kredita namijenjenih stanovništvu. Tako je nominalna kamatna stopa porasla sa 5,44 na 5,77 posto, dok je efektivna kamatna stopa porasla sa 7,11 na 8,55 posto. U istom periodu kamate na sve kredite plasirane u privredu su i dalje padale.

– Odgovor je vrlo jasan, a radi se radtu tražnje za novcem, što je rezultat rasta dohodaka, a time i rasta potrošačkog optimizma u određenim slojevima na tržištu. Ako se ljudi više zapošljavaju, imaju stabilnija radna mjesta, njihov optimizam se povećava i oni se opredjeljuju za kreditna zaduženja. To je jedan efekat za kojeg možemo računati da će imati veoma ograničeno vremensko djelovanje. Posmatrano u strateškom okviru, globalna ekonomija bilježi jedno usporavanje i sigurno je da će se to dugoročno odraziti na pad potrošačkog optimizma – pojasnio je profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ante Domazet.

Da je zaista došlo do porasta interesovanja stanovništva za novcem, odnosno kreditima, ilustruju i podaci Agencije za bankarstvo. Iznos kredita u prvih devet mjeseci ove godine porastao je u odnosu na iznos s kraja 2017., za 425 miliona KM, odnosno za oko sedam posto. Ukupan iznos kredita plasiranih stanovništvu na kraju septembra ove godine je bio 6,8 milijardi KM.

Istovremeno, u privredu je plasirano 7,3 milijarde KM, što je za 411 miliona KM više u odnosu na iznos s kraja prošle godine. To znači da je iznos kredita za privredu povećan za šest posto.

Međutim, iako Domazet najavljuje da će interes stanovništva za kreditima u narednom periodu opadati, predviđa da će kamate, uprkos smanjenju potražnje, nastaviti da rastu. Jedan od razloga je spomenuto usporavanje rasta privrede.

– Kamate će rasti i kao rezultat politika skupljeg novca, koje su brana da se ekonomija otme nekontrolisanom rastu, koji vodi neželjenim ishodima kao što je bilo 2008. godine. Politika jeftinog novca vodi većim investicijama i većoj potrošnji, a kada to dostigne razmjere koje ugrožavaju stabilnost ekonomije, onda se kreće sa politikom skupljeg novca, da ser to malo smiri. Tako ekonomija prolazi kroz odgovarajuće cikluse – dodao je Domazet.

U izvještaju Agencije za bankarstvo spominju se nominalne i efektivne kamatne stope. Nominalne stope su one koje banka prikazuje klijentima, koji pokušavaju utvrditi u kojoj banci su krediti najpovoljniji. Međutim, Domazet savjetuje da se, prilikom donošenja takvih odluka, stanovnici trebaju interesovati isključivo o efektivnim kamatnim stopama.

Ilustracije radi, kada banka kaže da imaju kamatnu stopu od, recimo, pet posto, radi se o nominalnoj kamatnoj stopi. Međutim, visina kamate po kojoj ćete vraćati kredit nerijetko je veća od one koju vam banka prezentuje.

– Efektivna stopa sadrži i sve druge prikrivene troškove koji se pripisuju nominalnoj kamatnoj stopi, kao što su troškovi obrade novca, troškovi obrade zahtjeva za kredite i niz drugih stvari. Dakle uvijek treba gledati kolika je efektivna kamatna stopa – savjetuje Domazet.

FAKTOR.BA

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE