Kad negiranje zločina postane prijetnja miru: Schmidt i eksperti najavljuju borbu protiv negatora

Učesnici Međunarodne konferencije u Sarajevu fokusirali su se na jedan od izazova s kojim se suočavaju postkonfliktna društva, a to je negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Međunarodna konferencija o negiranju genocida, pravnim lijekovima, odgovornosti i sprečavanju negiranja genocida, koja je okupila sudije, tužioce, stručnjake iz akademske zajednice i druge pravne eksperte, održana je u Sarajevu.Konferencija se fokusirala na jedan od izazova s kojim se suočavaju postkonfliktna društva, a to je negiranje genocida i veličanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Teme o kojima se razgovaralo su i strategije procesuiranja ovih krivičnih djela, uloga domaćih i međunarodnih sudova i društveni uticaj zakona kojim se kriminalizira negiranje genocida.Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kazao je kako su se učesnici konferencije u protekla dva dana fokusirali na jedno od najosjetljivijih pitanja za Bosnu i Hercegovinu i za svako postkonfliktno društvo. Poricanje genocida i ratnih zločina nije samo pitanje zločina, nego se često smatra pokušajima brisanja sjećanja na žrtve i izbjegavanja odgovornosti.Zato je provođenje zakona i pozivanje počinitelja na odgovornost toliko važno, kazao je Schmidt. Prema njegovim riječima, provedba Zakona protiv poricanja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti i privođenje ljudi na odgovornost je vrlo važno, jer se time štiti nasljeđe žrtava i dignitet preživjelih.Razgovarali smo o prilično teškim pitanjima kao što je ravnoteža između slobode izražavanja i govora mržnje. Zaključak je sljedeći – puko negiranje zločina nije dovoljno za krivično gonjenje. Izjave o poricanju zločina koje podstiču mržnju ili nasilje su upravo to što prelazi granicu.To nema mjesta u javnom diskursu. Kažnjavanje djela poricanja zločina nema svrhu da ušutka javno mnijenje. Radi se o suočavanju sa namjernim nepoštivanjem sudski utvrđene istine, falsifikovanjem koje produbljuje podjele, prijeti miru i obeščašćuje sjećanje na žrtve, istakao je Schmidt.Prema riječima profesora Christopha Safferlinga, direktora Međunarodne akademije nirnberških principa, ishod ove konferencije je da je razgovarano o tri različite stvari. Kao prvo, fokusirali smo se na pravne i tehničke aspekte, razgovarali smo zajedno sa stručnjacima i praktičarima iz Njemačke, Francuske i BiH, a potom smo održali panele gdje smo iskoristili temu koja se odnosila na slobodu govora i izražavanja u kontekstu kriminalizacije negiranja genocida.I okončali smo našu konferenciju panelom o tome da li zapravo razvijamo kulturu negiranja i kako to trebamo spriječiti. Borba protiv negiranja genocida je svakako zadatak za cjelokupno društvo i to je sasvim jasno. Pravosuđe i krivično zakonodavstvo su relevantan i važan dio toga, ali to nije baš sasvim sve.Krivično zakonodavstvo u jednom pluralističkom društvu je, pored toga, jedno od temelja izražavanja moralnosti društva uz komentiranje o etičkim pitanjima. Krivično zakonodavstvo je u mnogo većoj mjeri značajno u ovakvim liberalnim pluralističkim društvima, mnogo više nego prije, kazao je Safferling.Naglasio je kako je potrebno određeno vrijeme za neko društvo da ostvari pomirenje i postigne ono što je neophodno u krivičnom zakonodavstvu, da ostvari efekte odvraćanja i prevencije takvih zločina. Za tako nešto je potrebno stalno raditi na predmetima, procesuirati predmete i ozbiljno procesuirati predmete negiranja genocida i obraditi ih u zakonodavstvu, rekao je profesor.