Portal 072info

Kad Šveđani štede: 4.500 državnih službenika u srijedu dobilo otkaz

Za razliku recimo od BiH, koja ni u vrijeme teške recesije nije posegnula za masovnim otpuštanjima državnih i javnih službenika, švedski političari ni dosad se nisu ustručavali od sličnih poteza

Oko 4.500 službenika švedskog Zavoda za zapošljavanje (Arbetsförmedlingen) u srijedu je ostalo bez posla. Zbog budžetskih ušteda i opsežne reforme tržišta rada ugasit će se desetine ispostava širom Švedske, a njihovi zaposlenici preselit će se s druge strane pulta u svojoj dojučerašnjoj ustanovi.

Državni budžet za 2019. godinu, izglasan u parlamentu sredinom decembra, predvidio je oko 85 miliona eura manje za plaće zaposlenika, te čak 337 miliona eura manje za programe Zavoda za zapošljavanje. Odluka o jednom od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u istoriji Švedske bila je jedina moguća posljedica budžetskih rezova.

Arbetsförmedlingen u 240 ispostava u cijeloj Švedskoj zapošljava oko 13.500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutne radne snage. Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi će sadašnji zaposlenici, međutim, ostati na svojim radnim mjestima do aprila, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Arbetsförmedlingena oko otkaznih uslova.

Za razliku recimo od BiH, koja ni u vrijeme teške recesije nije posegnula za masovnim otpuštanjima državnih i javnih službenika, švedski političari ni dosad se nisu ustručavali od sličnih poteza, ma kako oni nepopularni bili. Iako je rezanje troškova Arbetsförmedlingena posljedica budžeta koji su u parlamentu uspjele izglasati stranke desnog centra, nezadovoljstvo trenutnom funkcijom Zavoda za zapošljavanje uglavnom dijeli i vladajuća koalicija lijevog centra.

Socijaldemokratski premijer Stefan Löfven požurio je za otkaze optužiti političke suparnike s desnice, koji su prije njegovog izbora u januaru, uz pomoć glasova kasnije “odmetnutih” stranaka centra, donijeli državni budžet koji sada obvezuje i njega, no ministrica rada Ylva Johansson (također iz redova socijaldemokrata) dala je naslutiti da se Arbetsförmedlingenu ni inače nije dobro pisalo:

“Čak i nakon eventualnog rebalansa budžeta u aprilu, ne vjerujem da će biti novca kojim bi se nadoknadio ovaj manjak. Stranke s kojima smo ušli u budžetsku koaliciju nemaju tako ambicioznu politiku na tržištu rada i jasno je da će to uticati i na državni budžet u sljedećim godinama.”

Reforme će ići ponajprije u smjeru digitalizacije te povlačenja Arbetsförmedlingena kao aktivnog aktera u zapošljavanju. Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi preko Skypea, što znači da sudionici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara.

Arbetsförmedlingen bi zadržao kontrolnu funkciju. I dalje će biti zadužen za provođenje mjera poticanog zapošljavanja.

Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutno je oko šest posto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na porijeklo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6 posto (dakle, rade svi koji žele raditi), dok je kod stranaca čak 19,9 posto. U takvim relativno povoljnim tržišnim i privrednim uslovima i švedska javnost i švedski političari (osim stranke Ljevice) smatraju da je vrijeme za reforme koje će Arbetsförmedlingen pretvoriti u bitno manju, jeftiniju i efikasniju ustanovu fokusiranu na rješavanje problema, a ne na posredovanje u zapošljavanju ljudi koji bi i sami bez većih poteškoća pronašli posao.

Sve ukazuje na to da će Švedska uskoro slijediti norveški primjer i krenuti putem spajanja Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zdravstveno osiguranje i Porezne upravu u jednu ustanovu.

fokus.ba

Podijelite članak
  • 32
    Shares