Kada li će oživjeti bh. tržište rada?

Čitam i mislim svaka čast. Zadivljujući su podaci koji pokazuju da je stopa nezaposlenosti pala u martu na novi rekordni minimum od 5,1 posto, tako je broj nezaposlenih dosegao najniži nivo od 1991. godine.

Kada se poredi sa februarom, u martu su zabilježene 72.000 nezaposlenih manje, a u usporedbi s martom prošle godine država broji 157.000 manje osoba bez zaposlenja.

Proljetno oživljavanje tržišta rada je ove godine, zbog neuobičajeno visokih temperatura i lijepog vremena, naročito utjecalo na porast zapošljavanja u sektorima građevine, poljoprivrede i ugostiteljstva, a porast broja zaposlenih koji rade puno radno vrijeme veći je za preko 660.000 u usporedbi s prošlom godinom.

I dalje čitam i zadivljena sam podacima, samo što ovo nije prvoaprilska šala, ovo su zaista stvarni statistički podaci koji se, nažalost, ne odnose na Bosnu i Hercegovinu.

Riječ je o podacima koje je saopćila Savezna agencija za zapošljavanje iz Nürnberga i odnose se na Njemačku, zemlju koja je prema ovim podacima za nas trenutno nedostižna i predstavlja ideal kako bi država trebala izgledati.

Naime, prema ovim podacima, stopa nezaposlenosti se u ovoj državi spustila na najniži nivo od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine.

– Uprkos oslabljenom ekonomskom rastu, tržište rada se i dalje razvija u pozitivnom smjeru, rekao je šef Savezne agencije za zapošljavanje Detlef Scheele prilikom predstavljanja najnovijih statistika o nezaposlenima za mart.

Pao je i broj osoba koje ne rade, ali zbog mjera poput prekvalifikacija ne ulaze u statistike nezaposlenih. No, stručnjaci s Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) procjenjuju kako zbog slabljenja konjunkture sezonski uvjetovani pad nezaposlenosti neće biti toliko izražen kao prijašnjih godina.

U martu je, prema ovim statističkim podacima, najviše nepopunjenih radnih mjesta zabilježeno u sektorima građevinarstva, javne uprave, maloprodaji i zdravstvu.

Upravo je sektor građevinarstva najzanimljiviji radnicima sa ovih prostora, odnosno ljudi iz Bosne i Hercegovine masovno odlaze u Njemačku, prije svega, u sektor građevinarstva, ali i u sektor medicinskih usluga, elektrotehnike i mašinstva. Ovi sektori su podjednako interesantni i u susjednim nam državama, npr. Hrvatskoj, koja uz ove sektore vapi za radnom snagom i u oblasti turizma te je već jesenas počela sa traženjem radnika po Bosni i Hercegovini.

Osim ove dvije države, nezaobilazna destinacija za bh. radnike je i Slovenija.

Koliko je bh. građanima ova država zanimljiva i koliko im se čini kao rješenje za sve njihove probleme, pogotovo onaj najvažniji, problem posla, pokazao je i prošlosedmični Sajam zapošljavanja održan u Banjoj Luci na kojem se predstavilo 20-ak kompanija iz Slovenije.

Građani iz ovog dijela BiH su takoreći okupirali stolove slovenskih privrednika tražeći posao za sebe, jer kako su izjavili, očekuju da konačno ostvare svoj san, a to je da rade i od svog rada dostojno i žive, a ne spajaju kraj sa krajem.

Slovenski poslodavci su primili na hiljade prijava, a tražili su razne profile radnika od programera, preko vozača do kuhara. Građani koji su aplicirali izrazili su nadu da će njihova aplikacija biti pozitivno riješena kako bi konačno imali priliku za bolji život.

Svi ovi navedeni podaci pokazuju da odliv radne snage ne jenjava bez obzira na apele poslodavaca, preduzetnika, kad je očito da do vlasti njihovi apeli ne dopiru.

Poslodavci pokušavaju sami nešto da urade kako bi zadržali radnike, tako je u proteklom periodu došlo i do povećanja prosječne plate u BiH koja je prešla magičnu cifru od 900 KM, ali to jednostavno nije dovoljno. Vlast mora poslodavcima ukinuti prevelike namete kako bi oni mogli stvoriti bolje uslove za radnike, inače ih uskoro neće imati za koga stvarati.

Oslobođenje