Kafana po želji gostiju: Kako su Zeničani oživjeli čitalačku kulturu

U srcu zeničke čaršije živi jedan mali dio Francuske – caffe bar kakav ste zamišljali u umjetničkoj četvrti Pariza u kojem stanuje književnost, u kojem svira neki ugodni jazz, u kojem se njeguje umjetnost.

Upravo takav kafić u Zenici održava vlasnik Alen Šabić sa svojim radnicima.

Iako su za vrijeme bivše države svi bh. gradovi imali domove kulture koje su pažljivo njegovali, situacija u BiHsada je znatno drukčija. Kulturni život živ je, čini se, još samo u Sarajevu.

Srećom, primjeri poput zeničkog cafe bara Bonaparte postoje i oduševit će vas kao novi i inovativni.

Trudeći se da održavaju duh Francuske u malom ambijentu u srcu Zenice, grupa koja se spontano okupila u ovom cafe baru pokrenula je pravu malu revoluciju u ovom bh. gradu.

Najprije su u kafiću počeli organizirati tematske muzičke večeri i izložbe, a zatim i Dane francuske književnosti na kojima su predstavljali najveće pisce francuske, ali ujedno i svjetske književnosti.

Vlasnik Šabić, i sam bivši student književnosti, ustupio je prostor u pozitivne svrhe – u njega će gosti dolaziti i imati priliku da se druže, ali i da uče.

Za Radiosarajevo.ba je ispričao kako je naročito zanimljivo kada u atmosferi u kojoj uglavnom borave zenički hipsteri, dođe grupa Robijaša. Navijačke pjesme i Francuska svakako da idu jedno s drugim, ali u ovom malom ambijentu to zaista zna izgledati kao čudan spoj.

S dolaskom zime u program kafića unijeli su novine – odlučili su na promocijama predstaviti mladebosanskohercegovačke pisce, pa su u okviru nekoliko promocija ugostili već nekoliko autora.

Promocije čiji je moderator Edin Bajramović, magistar komparativne književnosti i književnosti naroda BiH, zenička publika je primila iznenađujuće dobro – svakog drugog četvrtka prostorije cafea su bile prepune.

Njegove promocije znatno se razlikuju od onih usiljenih na koje smo do sada navikli. Edin svoje znanje o književnosti odlično prenosi drugima, pa su promocije i način na koji se Zeničani podučavaju književnosti.

Prilikom razgovora s autorima koje promovira Edin objašnjava njihove književne postupke, način čitanja njihovog djela, obraćajući se prisutnoj publici i objašnjavajući im pojmove koje oni možda do tada nisu poznavali. Tokom promocije on dakle upoznaje publiku s književnim terminima koje potkrjepljuje primjerima iz svjetske književnosti.

Publika ga pažljivo sluša i uči – kada budu čitali književno djelo koje im je Edin predstavio zasigurno će ga čitati na drukčiji način od dosada poznatog.

“Promocije su ozbiljno osmišljene kao projekt, jer kao što je i poznato, Bosna i Hercegovina, pa time i Zenica, nije poznata kao čitalačka kultura. Bilo je potrebno posjetitelje naučiti, jer to nisu uspjele obrazovne i državne kulturne institucije, šta je prvenstveno ‘slušanje’ i učestvovanje u književnim večerima i raspravama. ‘Eksperiment’ smo počeli Danima frankofone književnosti, što su u osnovi bila nepretenciozna druženja, na kojima nismo pretresali mahalske intrige nego konkretna djela francuske klasične i visoke savremene književnosti – od Rabelaisa do Modiana. A onda je sve došlo prirodno, takoreći zvijezde su se poklopile i u samo nekoliko mjeseci naša četiri mlada pisca (Boris Lalić, Enesa Mahmić, Saša Džino i Hamza Hodžić) objavila su četiri izvanredne knjige koje je vrijedilo predstaviti. Jednostavan poziv, jednostavan dogovor i projekt je bio spreman.

liberte_knjige_promocija_fb.jpg - (ZA ČITANJE) Kafana po želji gostiju: Kako su Zeničani oživjeli čitalačku kulturu

Publika sluša, uzima i čita knjige, te što je najvažnije dolazi mi s komentarima i pohvalama za ono što su pročitali, a to je u krajnju ruku i jedino što je bitno”, ispričao je Edin za Radiosarajevo.ba.

Promocije nisu jedini vid na koji grupa Zeničana širi lijepu pisanu riječ. Bajramović je i glavni i odgovorni urednik fanzina Liberte kojeg su sami pokrenuli.

„Ideja za pokretanje fanzina Liberté rodila se prije nešto više od pola godine, kada mi je Alen Šabić prišao s idejom da pokrenemo neku vrstu magazina, a u kome ćemo pisati i govoriti o problemima koji nas muče i koji nas se lično tiču, te o stvarima koje volimo ili ne volimo, o vijestima i događajima koji su nama interesantni i vrijedni, bez pokroviteljstva, ali i bez velikog cenzora koji će diktirati sadržaj – riječju. Kada mi je Alen ponudio mjesto urednika, te razriješene ruke u mediju koji će se iskristalizirati u fanzin Liberté, pred mene je postavio ponudu koju nisam mogao odbiti“, rekao je za Radiosarajevo.ba Edin Bajramović.

“Iako poprilično školovan, i to baš za tu poziciju, nije mi bilo nimalo zahvalno pokrenuti medijski format od potpune nule, jer takve stvari se na fakultetu ne uče. Međutim, uz pomoć desetak entuzijasta iz cafe bara Bonaparte i Radija Active Zenica, te još nekoliko nezavisnih stvaralaca, uspjeli smo ostvariti štampanu medijsku platformu fanzina Liberté. Za nekoliko mjeseci, stvorili smo format, plastične i prepoznatljive forme, jedinstveni brend (bez lažne skromnosti), koji je oko Nove godine bio spreman za jedan viši nivo. Postepenim i promišljenim razvojem shvatili smo da je došlo vrijeme da osnujemo udruženje koje nadrasta fanzin, te koje je usmjereno na sve segmente kreativnog djelovanja“, ispričao je Edin o počecima ove predivne priče u Zenici za naš portal.

Upravo Liberte je otvorio mogućnost promocije knjiga, zajedno s organiziranjem nastupa izvanrednih muzičara i bendova, pjesničkih večeri, performansa, izložbi…

“Sve se dešavalo samo od sebe, prirodno. Odnosno, sve se dešavalo onako kako je Alen i predvidio kada je otvarao cafe bar Bonaparte. Uspio je da oživi pravi duh onoga što kafana kao društveni prostor par excellance i podrazumijeva, a to je da sami posjetioci kreiraju sadržaj koji ih interesuje i koji ih ispunjava. Tu idejuprenijeli smo i u Liberté, odnosno ponudili smo je čitateljima i čitateljicama – što su oni prepoznali i podržali, te se i priključili kreiranju samog sadržaja”, rekao je Edin za Radiosarajevo.ba.

Kao i u mnogim drugim segmentima društveno-kulturnog života, i promocija sada neće biti zbog “ljetne pauze”.

“Sada pravimo malu pauzu, ljetnu, jer razgovor o književnosti ipak zahtjeva zatvoreni prostor, a i meni je potrebno malo odmora koji ću usmjeriti na završetak moje knjige. Pa eto, možda sljedeću zimu i književne večeri otvorimo upravo promocijom moje knjige”, rekao je urednik Libertea Edin Bajramović za Radiosarajevo.ba kojem želimo sreću u budućem radu, i svakako da dočekamo objavljivanje i promociju njegove knjige.

Radiosarajeov.ba