Kahriman: Poljoprivrednici su MMF proizvođačima u BiH jer ih kreditiramo, a oni s naših leđa kajmak skidaju

Izvoz žitarica iz Bosne i Hercegovine u 2022. godini iznosio je oko 20 miliona kilograma, što je duplo manje u odnosu na 2021, kada je izvoz iznosio oko 48 miliona kilograma. Kada je riječ o uvozu, on je u toku 2022. godine iznosio 442.600.371 kilogram žitarica u vrijednosti od 221.908.046 maraka, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Domaćim poljoprivrednicima nije jasno kako se iz Bosne i Hercegovine uopće izvoze žitarice jer proizvodimo svega 30 posto pšenice i kukuruza za domaće potrebe, a mogli bismo i više kada bi država odredila veću otkupnu cijenu žitarica, smatra Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

– U 2022. godini pšenica je u Semberiji dobro rodila i bila je zavidnog kvaliteta, ali je niko ne otkupljuje. Otkupna cijena pšenice iznosi od 62 do 64 feninga po kilogramu. Mlinari uvoze pšenicu iz država iz okruženja po nižoj cijeni, a poljoprivredni proizvođači su oprezniji i nisu htjeli da prodaju svu pšenicu, pa su ostavili jedan dio za stočnu hranu jer je kukuruz ove godine podbacio katastrofalno zbog suše. Pšenice još ima kod domaćih poljoprivrednih proizvođača koju su ostavili i čekaju da se poveća otkupna cijena, ako se to ne dogodi, i pšenica će se koristiti za stočnu izhranu jer im se to više isplati – ističe Bakajlić.

Očito je da u BiH nešto ne štima, smatra naš sagovornik.

– Da su se u BiH uvele carine i prelevmani, manje bismo uvezli žitarica, a više bi se otkupilo od domaćih proizvođača. Tako bi se povećavala i proizvodnja žitarica, ali političari ne reaguju na naše zahtjeve i važniji im je uvoznički lobi. Jedno vrijeme mlinari su obustavili otkup žitarica, pod izgovorom da neće otkupljivati pšenicu jer je slabog kvaliteta što nije istina. Kasnije će mlinari dizati cijenu brašna, a pekari hljeba, pravdajući to povećanjima cijena na svjetskom tržištu. Poljoprivrednici iz Semberije i Majavice opet su zasijali pet posto više pšenice nego 2022. godine, pa ako ništa drugo, imat će je za stočnu hranu, ako otkupna cijena bude opet mala – zaključuje Bakajlić.

Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH, kaže da se sa otkupnom cijenom pšenice od 64 feninga, kako je određeno u cijeloj BiH, ne isplati prodati ni kilogram.

– Uglavnom farmeri ne daju svoje žito po niskoj cijeni jer im se više isplati da to ostave za stočnu izhranu. Ko se ne bavi animalnom proizvodnjom, ostavlja pšenicu i kukuruz u svojim skladištima i čeka neku bolju cijenu za svoje proizvode, bez obzira na to što imaju dodatne troškove za skladištenje. Svi otkupljivači zaobilaze domaće proizvode i uvoze pšenicu – pojašnjava Kahriman.

Čudno je kako BiH i izvozi pšenicu kada je ne možemo proizvesti ni za svoje potrebe.

– Neke zemlje prepoznale su kvalitet bosanskohercegovačke pšenice, pa je kupuju da bi od naše pšenice pravili pekarske i slastičarske specijalitete jer je odličnog kvaliteta. Naši poljoprivrednici minimalno koriste pesticide i naše poljoprivredno zemljište mnogo je čišće od većine poljoprivrednih zemljišta u Evropi i možemo reći da je naša pšenica iz kućne radinosti, a takva pšenica je i skuplja pa je zato i izvozimo – kaže Kahriman.

Naš sagovornik tvrdi da se poljoprivrednici ne mogu izboriti sa uvoznim lobijem i trgovcima, koji čine sve da se smanji cijena domaćih žitarica.

– Oni su dobro uvezani, a na kraju nam svjetsko tržište, odnosno uvoznici, diktiraju cijene jer su veoma dobro stimulisani poljoprivredni proizvođači u svijetu, a mi imamo veoma male poticaje. Poljoprivrednici u BiH su međunarodni monetarni fond – MMF jer kreditiramo svakog prerađivača koji kupi naše proizvode, a mi čekamo novčane poticaje od države po nekoliko mjeseci, a prije toga uložimo velika sredstva u proizvodnju. Poljoprivrednici su MMF jer sve proizvođače kreditiramo, a svi s naših leđa kajmak skidaju – tvrdi Kahriman.

Kako su za Faktor naveli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše žitarica smo izvozili 2022. godine u Hrvatsku, Italiju i Australiju. Najviše uvoza u Bosnu i Hercegovinu je bilo iz Srbije, Mađarske, Hrvatske i Italije.

Faktor.ba