Kakao nestaje, rogač iz Hercegovine dolazi: Nova šansa za poljoprivredu

Klimatske promjene sve ozbiljnije ugrožavaju usjeve kakaa, zbog čega se čokolada danas sve češće opisuje kao svojevrsni „klimatski barometar“. Dok proizvodnja u ključnim regijama pada, naučnici sve intenzivnije traže održivu zamjenu koja bi mogla stabilizirati tržište i spasiti čokoladnu industriju.

Oko 60 posto svjetske proizvodnje kakaa dolazi iz zapadne Afrike, prvenstveno iz Obale Bjelokosti i Gane. Međutim, posljednje dvije godine donijele su dramatičan pad prinosa – u nekim područjima i do 40 posto – što se već osjeća i na policama trgovina.

Posljedice su vidljive u rastu cijena: čokolada je, prema procjenama stručnjaka, dostigla najviši nivo još od 1970-ih, a upozorenja idu i dalje – ukoliko se trend nastavi, do 2050. godine svijet bi se mogao suočiti s ozbiljnim nestašicama kakaa. Iako su se kao uzroci problema ranije spominjali ilegalno rudarenje zlata, starost stabala ili krijumčarenje, istraživanja sve češće kao ključni faktor navode ekstremno i nepredvidivo vrijeme.

Porast temperatura omogućava atmosferi da zadrži više vlage, što povećava rizik od snažnih pljuskova, zadržavanja vode u tlu, erozije i širenja gljivičnih bolesti koje uništavaju zasade kakaa. Rješenje koje dolazi iz Mediterana naučnici vide u rogaču biljci poznatoj po izuzetnoj otpornosti na sušu i visoke temperature, uz minimalne potrebe za vodom.

Nakon prženja, rogač oslobađa aromu sličnu kakau, ali okus nije potpuno identičan, što je do sada bio jedan od glavnih razloga zašto nije šire korišten kao zamjena. Da bi se taj problem ublažio, istraživači su razvili dvije tehnike zasnovane na upotrebi enzima koje pojačavaju gorčinu i prirodnu slatkoću rogača.

Za razliku od agresivnih hemijskih procesa, ovaj pristup se opisuje kao jednostavniji i ekološki prihvatljiv, uz minimalnu obradu. Naučnici vjeruju da bi unaprijeđeni rogač mogao postati ozbiljna opcija za proizvode koji se tradicionalno prave od kakaa – od čokoladnih ploča i kakao-praha do napitaka.

Ako bi se ova praksa proširila, industrija bi mogla smanjiti zavisnost od kakaa i učiniti lance snabdijevanja otpornijim na klimatske šokove i bolesti usjeva. Posebno zanimljivo je to što rogač raste i na našem prostoru.

Rogač (Ceratonia siliqua) je mediteranska zimzelena biljka koja uspijeva i u toplijim, kraškim dijelovima Hercegovine, gdje se tradicionalno sadi kao dopunska kultura. Njegove mahune već se koriste za brašno, sirup, likere, ali i kao zdravija alternativa kakau, a sada bi mogle dobiti i mnogo veću industrijsku ulogu.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE