Kako će svijet izgledati 2048. godine: Pariz i Berlin bit će napušteni, Evropa će se podijeliti…

Scenariji za 2048. godinu britansko-irskog istraživačkog dvojca Fincha i Mahon naišli su na velik odjek kada su objavljeni lani, a mi ponovno objavljujemo njihovo upozorenje i moguće scenarije jer ih je važno znati kako bismo osvijestili probleme

Zamislite da je sada 2048. godina i da ste vikend odlučili provesti u jednoj od velikih evropskih prijestolnica, bilo da je to Pariz bilo London, Berlin ili Beč. Kamo god dođete, muk, tišina, pustoš, očajne skupine građana tumaraju u sjeni nekad slavnih građevina. Napuštena su i danas popularna odmarališta jer je viši nivo mora učinio svoje. Ruralna područja otkrivaju donekle drukčiju sliku i na njima se nižu blistave tehnološki sofisticirane kuće osmišljene da bi zaštitile ukućane od pustoši klimatskih promjena i trajnih pandemija. Ovakva slika budućeg života za tridesetak godina opisana je u jednom od četiri scenarija ne tako daleke budućnosti do kojega su došli istraživači s 13 poznatih evropskih sveučilišta, okupljeni oko projekta Evropske komisije IMAJINE, koji je sastavni dio programa Horizont 2020.

Scenariji za 2048. godinu objavljeni početkom novembra prošle godine naišli su na velik odjek, a britansko-irski istraživački dvojac Matthew Finch i Marie Mahon ističu da su osmišljeni s namjerom da “testiraju naš osjećaj onoga što je važno kada se svijet promijeni. Oni pružaju pozornicu na kojoj se mogu izvesti novi načini razmišljanja kada je riječ o političkim idejama. Pomažu nam u osmišljavanju politika koje su široko prihvaćene i koje se mogu prilagoditi lokalnim potrebama”.

– Ta se zamišljena budućnost možda nikada neće dogoditi, ali može nas spriječiti da ne tapkamo u mjestu i pripremiti na sve šokove u kojima će se svijet neizbježno susresti – navode Marie Mahon i Matthew Finch uvjereni da je pandemija korone i naš odgovor na nju već preoblikovao društva, a razgovor o nejednakostima učinila još hitnijim. Neki od scenarija predstavljaju golem kulturološki slom širom Evrope koja se ne može složiti oko osnovnih vrijednosti.

Scenarij 1. 3D printer i “Tvrđava Evropa”

U prvom scenariju napredne tehnologije 3D printera i proizvodnje dovode do visokog prosperiteta u cijeloj Evropi. Automatizirano poslovanje proizvodi i distribuira robu na lokalnom nivou, pricreda se razvila u kružnu privredu. Zbog povećanog blagostanja, EU je narastao te uključuje Tursku, Ukrajinu i Bjelorusiju, što ponekad dovodi do novih tenzija na vanjskim granicama. Nakon Putinove ere Rusija je znatno oslabjela. U tom scenariju prvi musliman, i to Šveđanin somalskog porijeklqa, bit će izabran za predsjednika Evropske komisije 2035. godine. Iako je EU zbog migracija sve više i više kulturno raznolik, svejedno postaje izoliraniji i protekcionistički. Klimatske izbjeglice redovno se zaustavljaju na granicama jer visoki nivo automatizacije znači da su zemlje manje ovisne o niskokvalificiranim radnicima. Pozivi na veću političku slobodu sve su glasniji. Ljudi u ovakvoj Evropi osjećaju snažnu odanost porodice nastojeći osigurati da im djeca krenu putem prestiža i prosperiteta u širem evropskom društvu.

Scenarij 2: Život na selu i uz klimatske promjene

Drugi scenarij podrazumijeva pustošenje velikih gradova u kojima se uglavnom zadržavaju siromašne skupine građana i doseljenici. Do 2048. urbana područja su getoizirana mjesta u kojima skučeno žive radnici čiji životni uvjeti najviše podsjećaju na današnju svakodnevicu migranata u Singapuru ili socijalnih četvrti u Melbourneu. Daljnje pandemije i klimatske promjene raselili su mnoge ljude iz gradova i obalnih područja, a život na selu postaje sve popularniji. Borba protiv klimatskih promjena globalni je prioritet i tehnologija čiste proizvodnje sljedeće generacije brzo se širi. Ovdje se nejednakost temelji na tome tko ima sredstva da se zaštiti od klimatskih promjena.

EU mora platiti visoke “reparacije za klimu” zemljama na globalnom jugu zbog historisjke nejednakosti u emisijama CO2. Te 2048. više neće biti kapitalizma, već će fokus biti na malim zajednicama te na umjetnosti i kulturi, što se sve više diktira iz Azije. To ne znači da je život u 2048. godini uvijek mračan. Svijet se priprema za 39. Ljetne olimpijske igre koje će se održati u Kuala Lumpuru u Maleziji, s tim što će osim sportaša OI pohoditi književnici, filozofi, ali i heroji nominirani iz cijelog svijeta za napore u borbi protiv klimatske krize. Evropljani, Amerikanci i Australci nadaju se osvajanju medalja, ali 2048. godine, kao i u većini drugih, zemlja koja se očekuje da dominira jest Kina, svjetski lider u borbi za preživljavanje klimatskih promjena.

Scenarij 3: Digitalna nejednakost i internetsko državljanstvo

U trećem je scenariju velika nejednakost između onih koji imaju pristup naprednoj tehnologiji i onih koji su iz nje isključeni. Državljanstvo je postalo digitalni koncept: ljudi mogu živjeti u Australiji a da nikada nisu kročili na evropsko tlo i još uvijek su “mrežni” evropski građani. Moguće je privremeno posuditi svoja prava drugima, na primjer u pogledu zdravstvene zaštite, ili čak međusobno razmjenjivati prava. Većina se ekonomskih aktivnosti odvija na mreži, telekomunikacije su norma, a ne izuzetak.

Vjerovatnije je da ćete raditi s ljudima iz Kine, Meksika ili Sjedinjenih Država nego s ljudima iz vlastite zemlje. Nejednakost se definira prema tome ko smije raditi i okupljati se u virtualnom prostoru, a ko ne. Oni koji imaju i nemaju u budućnosti nisu definirani mjestom koje se danas naziva domom, već virtualnim prostorom na kojemu smiju raditi, igrati se i okupljati se. Napredna tehnologija privilegiranima omogućuje istraživanje, uživanje i zaradu od tih digitalnih okruženja, dok su oni manje sretni zaključani.

Scenarij 4: Lažne vijesti i podijeljena Evropa

U posljednjem je scenariju Evropa podijeljena na nekoliko tabora, a lažne vijesti nagrizle su povjerenje u nauku i politiku. U nekim zemljama ljudi glasaju za političare koji zagovaraju teorije zavjere. Teško je dogovoriti se o pouzdanim izvorima. Iako se neke regije odražavaju na “tradicionalne” i vjerske vrijednosti, na drugim se mjestima slave brakovi do pet osoba. Jedni štite rijeke i planine, dok u nekim regijama digitalni sistemi poput Siri glasovnog asistenta imaju svoja lična prava pa se na zlostavljanje Sirija gleda kao na maltretiranje kućnog ljubimca. Opća solidarnost između područja naglo je pala. Posjetitelji iz SAD-a, Kine ili Indije ocijenili bi EU 2048. godine prilično zaostalim.

Neke zajednice imaju napredni pojam prava životinja koja poštuje osjećaje neljudskog stvorenja i tretira ih kao jednake, dok su se drugi vratili tradicionalnoj konzervativnoj baštini. Ta je fragmentacija pokrenula sve češće i ogorčene kulture ratove, sa sporovima oko pitanja poput roda i kulturni identitet.

– Scenariji koje smo stvorili testiraju naš osjećaj onoga što je važno kada se svijet promijeni. Oni pružaju pozornicu na kojoj se mogu izvesti novi načini razmišljanja kada je riječ o političkim idejama. Pomažu nam u osmišljavanju politika koje su široko prihvaćene i koje se mogu prilagoditi lokalnim potrebama – kažu istraživači koji kroz project Imajine dokazuju da se nejednakosti u EU povećavaju, suprotno proklamiranoj politici Evropske unije o stvaranju teritorijalne kohezije.

Scenariji za 2048. godinu britansko-irskog istraživačkog dvojca Fincha i Mahon naišli su na velik odjek kada su objavljeni lani, a mi ponovno objavljujemo njihovo upozorenje i moguće scenarije jer ih je važno znati kako bismo osvijestili probleme, Vecernji.hr.