Kako društvene mreže utječu na mlade i djecu

Lagodan, uređen i luksuzan život koji se mladima sve češće plasira od poznatih, ali i utjecajnih ličnosti, s velikim brojem pratilaca, poznatijih kao influenseri, postao je neizostavan dio društvenih mreža, čiji broj korisnika svakodnevno raste.

Stil života

Savršene crte lica, figure, česta putovanja, luksuzne nekretnine, posljednji modni trendovi, finansijska stabilnost i fleksibilnost u poslu koji donosi veliku i laganu zaradu, samo su neki od sadržaja koji utjecajne ličnosti na društvenim mrežama propagiraju, a pod čijim su utjecajem najviše djeca i mladi ljudi, kao i najzastupljeniji korisnici društvenih mreža.

Sadržaj, nesumnjivo, pogađa sve uzrasne grupe, ali navedena grupacija je posebno osjetljiva jer je tek u fazi odrastanja i čije vrijednosti i predstave o životu tek treba da se izdiferenciraju. Realnost i svakodnevica se značajno kose s ovakvim stilom života te očekivanjem da je takav život vrhunska instanca koju treba dostići.

Diskrepancija između nametnutih standarda i realnosti može značajno utjecati na samopouzdanje mladih. Javlja se osjećaj prosječnosti, neadekvatnosti, nesavršenosti, gledano kroz prizmu takvog života. Prisutna je potreba da se makar jednim dijelom dostigne takav stil „savršenog života“ te se mladi trude da takav i sami plasiraju na svojim profilima.

Socijalni identitet

Konstantna izloženost takvom sadržaju dovodi do manjka samopouzdanja, ali i uvjerenja da je to autentičan život koji treba dostići i živjeti te da sve akcije treba usmjeriti ka tome. Imperativ savršenstva ili, kako ga danas često zovu, ”teror ljepote” donio je sa sobom nametnuta pravila kako mladi treba da žive svoj život i oko kojih vrijednosti da ga orijentiraju.

Nameće se stav kako treba da izgledaju, da se ponašaju i kakvim ljudima da se okruže. Posljedice ovako nametnutih standarda značajno utječu na socijalni identitet pojedinca, stavljajući u prvi plan iskrivljenu sliku realnosti, neodrživu na duže staze po svim osnovama.

Javlja se depresija

Rijetko se objavljuju slike koje prethodno nisu prošle različite faze obrade, retuširanja dodatnog uljepšavanja, ali i izmjena do nivoa neprepoznatljivosti u odnosu na realan izgled pojedinca. Međutim, korekcija donosi kratkoročno osjećanje zadovoljstva, jer pojedinac shvata da se realnost i virtuelna verzija njega ne poklapaju i konstantno poređenje dovodi do osjećaja neadekvatnosti i nezadovoljstva jer takva izmijenjena slika nije održiva u realnom životu. Nerijetko dolazi i do osjećaja krivice zbog neautentičnog predstavljanja sebe na društvenim mrežama, ali i depresivnosti koja može varirati od blažih pa sve do težih simptoma.