Kako FUP prati prijetnje na društvenim mrežama

Prijetnje na društvenim mrežama sve su izraženija pojava u bh društvu. Sve su češće na meti i novinari. Epilog prijavljenih prijetnji još uvijek čekaju i novinar Sanel Kajan i Štefica Galić, ali i neki novinari koji su prijetnje smrću dobili još ljetos.

Na Dan ljudskih prava, prijetnju na društvenim mrežam odsjecanjem glave dobila je novinarka N1 Zagreb Nataša Božić. Sve je prijavljeno policiji. 48 sati kasnije policija je privela počinitelja. U BiH sasvim druga priča.

Jedan komentar na društvenim mrežama bio je dovoljan za ozbiljne prijetnje. Na meti, novinar Edis Jašarević. Deseci pogrdnih riječi i prijetnji, rezultirali su prijavom policiji. Prije 5 mjeseci. Prošla su gotovo 2 godišnja doba – epiloga još nema nema.

“Ništa se nije dogodilo, ali ne primam prijetnje, ali i nisam aktivan. Policija nije ništa učinila. Ali evo vidite oni ne mogu riješiti parkiranje, a kamo li nešto dr.”, kaže Edis Jašarević, novinar.

Ozbiljne prijetnje novinarima u BiH ne shvaćaju se ozbiljno. Svaki potencijalno sumnjivi korak na internetu svakoga dana prati i istražitelj FUP-a Saša Petrović. U Odsjeku za borbu protiv kompjuterskog kriminala imaju pune ruke posla. Samo nekoliko poteza i klikova istražitelje vodi do počinitelja.

“Korisnik interneta ostavlja više tragova nego u stvarnom životu. Skupljaju se podaci, stvara se velika slika iz djelića da bi dobili metu”, naveo je Saša Petrović, istražitelj pri FUP-u.

Meta brzo identificirana, prvi korak napravljen, međutim, onaj svaki sljedeći presporo se napravi.

“Mi smo svaku prijavu obradili i dostavili nadležnim tužiteljstvima na postupanje. čekamo njihove odgovore da bi mogli nastaviti identifikaciju i uhićenje…”, navodi Petrović.

No to najčešće izostane. Prijetnje na društvenim mrežam koje postaju praksa, regulirane su kaznenim zakonodavstvom. Članak 183 KZ FBiH kaže da će onaj tko ugrozi sigurnost neke oosobe ozbiljnom prijetnjom kazniti se kaznom zatovora i do 6 mjeseci. U praksi ovo je mrtvo slovo na papiru. Tako, najčešći odgovor prilikom provjeravanja ima li elemenata kaznene odgovornosti bude da su određeni komentari sastavni dio demokratskog ozračja koji se zasniva na slobodi mišljenja.

“Ovo je nama naša demokracija dala. Mislim da bi trebalo uvesti više kontorle i da bi organi vlasti i reda konačno početi voditi računa o slobodnom radu novinara, da se ovaj posao shvati kao nešto ozbiljni i da taj tko ometa da se kazni ili ispita zašto je to uradio”, kaže Dario Novalić iz Vijeća za tisak BiH.

Prema podacima Linije za pomoć novinarima Udruge BH novinari u posljednjih skoro 10 godina zabilježen je 91 slučaj fizičkih napada na novinare ili prijetnje smrću. 14 slučajeva još je aktivno, a u čak 37 nadležne policijske ili pravosudne institucije nisu poduzele baš ništa.
Video pogledajte OVDJE

N1

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE