Kako je delta soj promijenio sve što smo mislili da znamo o koronavirusu

Kako je delta soj promijenio sve što smo mislili da znamo o koronavirusu

Delta soj je najopasniji soj koronavirusa koji trenutno hara svijetom, a karakteristika mu je da se naročito brzo širi i upravo u tome leži najveći problem.

Vakcinacija je i dalje jedini način da se spriječe teški slučajevi infekcija i hospitalizacija. Nevakcinisani ljudi i dalje su najviše izloženi ovom riziku. Delta soj, koji je identificiran u Indiji, se brzo širi od osobe do osobe i tako povećava broj infekcija i hospitalizacija među nevakcinisanim osobama.

Sve je veći broj dokaza o tome kako on može zaraziti vakcinisane većom brzinom od prethodnih sojeva, a postoji zabrinutost da bi te osobe mogle čak i širiti virus, piše Reuters. Stručnjaci upozoravaju da bi nošenje maski, fizička distanca i druge restriktivne mjere uskoro mogle biti ponovo uvedene.

Državna agencija za javno zdravstvo Engleske je objavila da je od ukupno 3.692 hospitaliziranih u Engleskoj s delta sojem 58,3 posto bilo nevakcinisano. Obje doze vakcina primilo je njih 22,8 posto.

Singapurska vlada je u petak navela da se tri četvrtine slučajeva zaraze koronavirusom dogodilo među vakcinisanim osobama, a niko nije teško bolestan.

Izraelski zdravstveni službenici rekli su da se 60 posto slučajeva hospitaliziranih odnosi na vakcinisane ljude. Većina njih ima 60 i više godina i već imaju postojeće zdravstvene probleme.

U Sjedinjenim Američkim Državama, koje su zabilježile najveći broj smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom delta soj čini 83 posto novih infekcija. Nevakcinisani ljudi čine 97 posto teških slučajeva oboljenja.

“Uvijek postoji ilizuja da će se problemi magično riješiti. Koronavirus nas je vratio u realnost”, izjavio je Nadav Davidovitch s Univerzieta Ben Gurion u Izraelu.

Pfizer vakcina, koja je do sada bila najefikasnija, pokazala se efektnom u samo 41 posto pokušaja zaustavljanja slučajeva zaraze delta sojem u Izraelu. Zvaničnici su istakli kako ova informacija mora biti dodatno analizirana prije nego što donesu zaključak.

“Zaštita pojedinca je jaka, ali zaštita drugih ljudi od širenja zaraze je poprilično niska”, rekao je Davidovitch.

Istraživanje u Kini pokazalo je da osobe zaražene delta sojem u nosu imaju hiljadu puta veću količinu virusa u odnosu na prvi soj koji je identifikovan u Wuhanu krajem 2019. godine.

“Možete izlučivati značajniju količinu virusa i zato se on brže prenosi”, kazala je mikrobiologinja Sharon Peacock, koja radi u Engleskoj.

Virusolog Shane Crotty s Instituta za imunologiju La Jolla iz San Diega kazao je da je delta soj 50 posto više infektivan od alfa soja, koji je prvi put otkriven u Engleskoj.

Eric Topol, direktor Scripps Research Translational Instituta u Kaliforniji, uočio je da delta infekcije imaju kraći period inkubacije i mnogo veću količinu virusnih čestica.

“Zbog ovoga vakcinisani ljudi moraju biti na oprezu. Situacija je teška”, rekao je on.

Razvoj visokoefikasnih vakcina naveo je ljude da pomisle da im, kada se vakcinišu, virus neće predstavljati opasnost.

“Kada su se vakcine počele praviti, niko nije razmišljao o tome da one moraju spriječiti infekciju. Od početka je cilj bio da se spriječe teški slučajevi obolijevanja i smrtni ishodi”, naveo je Carlos del Rio, epidemiolog s Univerziteta Emory u Atlanti.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE