drina smece
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Otpad iz tri države bivše Jugoslavije slijeva se niz rijeku Drinu, stvara otok smeća i niko nije spreman riješiti problem, piše Hannah Lucinda Smith u svojoj reportaži za britanski Sunday Times.

Novinarka koja je putovala u istočnu Bosnu opisuje kako danas izgleda ono što je nekad bila riječna idila koja je nadahnula jednog od najslavnijih europskih pisaca Ivu Andrića.

“Medicinski otpad, bijela tehnika i prije svega, plastične boce nagomilali su se na ovom mjestu na rijeci Drini u istočnoj Bosni, idiličnom jezeru blizu grada Višegrada, okruženom planinama i drvenim kabinama na obali. Oznake na bocama pokazuju da su neke od njih plutale nizvodno od Crne Gore, gdje se nalazi izvor rijeke, i Srbije kroz koju također prolazi”, piše Smith.

Na jednom kraju jezera hidroelektrana sprečava daljnje kretanje smeća. Barijera izgrađena od željeznih bubnjeva za ulje dizajnirana je tako da zaustavi otpad da se kreće dalje. Međutim barijera je neučinkovita i polovina smeća odlazi prema turbinama hidroelektrane, piše Times.

Smith je razgovarala s lokalnim aktivistom, 34,-godišnjim Dejanom Furtulom, koji je rekao da u proljeće kada se snijeg topi u planinama, voda prema Višegradu nosi sa sobom velike količine plastike. Nadalje se postupno smeće izvlači i odvozi prije početka ljetne sezone kada turisti dolaze na to područje. “Sljedeće proljeće ciklus započinje ispočetka”, rekao je.

“Turisti ne mogu vjerovati da je taj problem star 20 ili 30 godina i niko ga ne može riješiti. Pišemo vladi i ne dobivamo odgovore”, rekao je.

Prema pisanju Timesa, problem smeća u Drini proizlazi iz raspada Jugoslavije kada se jedna zemlja kroz koju je protjecala rijeka pretvorila u tri, svaka odgovorna za svoje gospodarenje otpadom. Odlagališta su postavljena na obalama rijeka u svakoj općini duž njenog toka. Kad padne kiša ili se snijeg otopi, otpad isklizne ravno u rijeku.

Svaka se zemlja riješi vlastitog problema kad smeće teče nizvodno i pređe granicu u sljedeću. Posljednjih mjeseci sve veći pritisak lokalnih aktivista doveo je do toga da su neka mjesta uz rijeku u Srbiji općine počistile, piše Times.

Aktivisti smatraju da se problem neće riješiti bez uzajamnog rješenja triju zemalja. Prema riječima srpskog ekologa Siniše Lakovića, Srbija je posljednjih godina počela uklanjati divlja odlagališta, no posao je “sizifovski” ako smeće dolazi iz Crne Gore.

Srpske vlasti su do sada premjestile oko 15.000 kubičnih metara smeća, oko šest olimpijskih bazena, iz rijeke na odgovarajuće odlagalište.

U Bosni takvih napora nema. Odlagalište otpada pored rijeke u Višegradu veličine je nekoliko nogometnih igrališta, navodi Times, i ispunjeno je svim vrstama otpada koje se može zamisliti uključujući stare sofe, hladnjake, drvene ostatke i hiljade plastičnih obloga za kante. Lokalno stanovništvo odlaže otpad na divlja odlagališta umjesto da plati odvoz na službeno odlagalište.

“Političari se uvijek svađaju oko odlagališta otpada. Je li ovo legalno ili nezakonito? Nema transparentnosti”, rekao je Furtula. “To je luda situacija. Moramo očistiti ta odlagališta otpada i pronaći neko drugo mjesto za njih – u unutrašnjosti, a ne na obali rijeke”, rekao je Furtula.

Smith napominje da je ovo područje jedno od najbogatijih staništa divljih životinja u Europi. Svakodnevno psi lutalice dolaze na odlagališta da čiste smeće.

“Ironično je da je Drina, koja se na kraju ulijeva u Savu, a koja se zatim spaja s Dunavom u glavnom gradu Srbije Beogradu, već dugo metafora često preopterećenih odnosa ljudi na Balkanu”, piše Smith za Times.

“Ovo je najljepša rijeka na Balkanu. Ali svi samo svoje smeće žele poslati u susjednu državu”, zaključio je Furtula.

Izuzevši Sloveniju, zemlje Balkana i dalje zaostaju po postotku recikliranog otpada prema podacima Eurostata. Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija recikliraju 1 posto otpada, Srbija tri posto, Crna Gora 5,5 posto. Hrvatska se nalazi na desetom mjestu europske liste s 30 posto recikliranog otpada, nakon Malte, Rumunije, Kipra, Grčke i Portugala. Slovenija se s 59,2 posto pozicionirala visoko kao druga na listi iza vodeće Njemačke (66,7%).