Kako je finansijska kriza ojačala Beč

Beč je jedan od ekonomski najjačih i najatraktivnijih regiona u Evropi.

Bečlije imaju istu kupovnu moć kao i Njujorčani, a kvalitet života u glavnom gradu Austrije se smatra najvećim u svijetu. Beč se po ekonomskom učinku od ukupno 276 regija Evropske unije nalazi na 18,  saopćila je Mreža za međunarodnu komunikaciju Grada Beča Eurocomm-PR.

Uprkos međunarodnoj finansijskoj krizi u 2016. godini Beč je uspio ostvariti privredni rast od preko 2 % i opadajućom stopom nezaposlenosti. Tome su doprinjeli visoka produktivnost, dobro obučeni radnici i kvalitetna infrastruktura.

Zbog svog geografskog položaja i kulturne prošlosti, Beč je proširenje Evropske unije na istok osjetio jače od ostalih gradova. Nakon tranzicijskog perioda od 2011. do 2014. godine i ukupno 12 novih zemalja članica, sloboda kretanja radnika unutar Evropske unije je važila i za Austriju.

Preklapanje sa dolaskom izbjeglica u 2015. i 2016. godini (i blagim porastom nataliteta) dovelo je do porasta stanovništva, kakvo Beč nije vidio još od Austro-Ugarske monarhije: + 12,4% između 2007. i 2017. godine tj. 235.000 novih stanovnika – više nego što trenutno živi u Linzu ili bečkom okrugu Favoriten. Broj radnika iz novih zemalja EU se od 2010. utrostručio na gotovo 70.000. Beč je pretekao time Hamburg, Bukurešt i Budimpeštu i postao je šesti grad po veličini u Evropskoj uniji.

Takav snažan rast stanovništva je izazov za većinu gradova. Rastući broj stanovništva i rastuća nezaposlenost primorali su državu da djeluje, što je bilo moguće samo kroz zaduživanje. S jedne strane, škole, autobusi, podzemne željeznice, bolnički kreveti itd. morali su biti dostupni većem broju ljudi, s druge strane, oni koji su izgubili posao morali su biti zaštićeni od siromaštva i vratiti se na zapošljavanje.

Pokrajinske i gradske vlasti su krenule putem uravnotežene politike, umjesto paketa štednje – uključujući rad na kratak rok, javne investicije, potpuno održavanje socijalnih naknada. Mjere su bile uspješne pod tadašnjim okolnostima: kvalitet života je ostao visok, Beč je ostao atraktivan za međunarodne kompanije, a Bečlije sveukupno zadovoljne.

Bečlije su produktivne

Kao i svi zapadnoevropski gradovi, Beč se smatra gradom sa “visokim platama”. Pored toga, produktivnost, odnosno dodana vrijednost po zaposlenom je u Beču 35 % viša od prosjeka EU. To je gotovo dvostruko više nego u nekim gradovima u Srednjoistočnoj Evropi. Međunarodne kompanije to znaju i zato vole da dođu u Beč: svake godine se naseli od 150 do 200 stranih kompanija – što je otprilike isto kao u preostalih osam pokrajina Austrije zajedno. 

Jedno očigledno poređenje je tzv. “Big Mac Index” poslovnog časopisa “Economist” odnosno UBS banke: Koliko dugo stanovnik određenog grada mora raditi da kupi Big Mac?
Beč je u samom vrhu glavnih gradova EU, sa prosjekom od 18 minuta rada. Samo su London i Kopenhagen bolji. U Parizu su to 23 minute, a u samo 55 km udaljenoj Bratislavi 48 minuta, skoro tri puta više. Zašto se upoređuje sa Big Mac-ovima? Zato što se oni širom svijeta jedva razlikuju, a prave se od lokalnih sirovina.

Bečlije su obrazovane

31% Bečlija je završilo studij – prosjek u Austriji je 19 %. Udio osoba sa završenom srednjom školom ili višom stručnom spremom je za 6 postotnih poena iznad prosjeka EU. Beč je najveći univerzitetski grad u zemljama njemačkog govornog područja, mjereno brojem studenata.

5.4 % svih zaposlenih u Beču radi na istraživanju i razvoju, po čemu je na trećem mjestu među 276 EU-regija. Bečki univerziteti i dualni sistem podučavanja su među ključnim prednostima. Tu se obučavaju kompetentni radnici na koje se oslanjaju domaće i međunarodne kompanije.

Visokokvalitetna infrastruktura i javne usluge čine Beč atraktivnim

Bečki kvalitet života je na vrhu liste u svijetu. I konsultantska kompanija Mercer i “Economist” klasificiraju Beč kao “najživlji” grad na svijetu. To nije slučajnost. Grad je “uložio” jako puno za građane – i to već radi skoro 100 godina: svaki četvrti Bečlija živi u opštinskim zgradama, a preko 50 % u subvencioniranim stanovima. Mreža metroa u Beču se stalno proširuje, dok cijene karata za javni prijevoz kontinuirano padaju – godišnja karta iznosi 365 eura ili 1 euro po danu.

Austrijski zdravstveni sistem se smatra jednim od najboljih u svijetu. Bečki vrtići su besplatni i otvoreni do večeri.
Sve to koristi kompanijama, jer atraktivne lokacije olakšavaju regrutovanje traženih zaposlenika. Osim toga, kirije za kancelarije su najniže u Zapadnoj Evropi, dječji vrtići olakšavaju roditeljima da rade puno radno vrijeme, a aerodromska, drumska i željeznička mreža pružaju brze i efikasne saobraćajne veze sa Evropom i svijetom.

“Ima još mnogo posla!” kaže Peter Hanke, gradski vijećnik za ekonomiju. Nezaposlenost iznosi još uvijek 13 %. Ravnopravnost polova, kako to pokazuju podaci o rodnoj razlici u plaćama, još uvijek nije u svim oblastima prisutna. Infrastrukturu treba proširiti što je brže moguće – uključujući treću aerodromsku pistu, metro U2 i U5 i brojne stambene projekte. Digitalizacija pored proširenja mreže zahtijeva i bolju obuku kako bi sve Bečlije imale koristi od napretka tehnologije, saopćila je Mreža za međunarodnu komunikaciju Grada Beča Eurocomm-PR.

Radiosarajevo