Screenshot 5 4
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
Kurbani 2021

Pitanje vojne intervencije u drugoj državi je izazivalo unutarstranačke sukobe među njemačkim Zelenima. To je bio slučaj i tokom rata u Bosni i Hercegovini, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Unutarstranačke nedoumice o vojnoj intervenciji posljednji put su se pojavile prilikom rasprave o tome da li naoružanjem pomoći Ukrajini. Takve nedoumice kod njih su postojale tokom rata u Bosni i Hercegovini.

O mogućoj vojnoj intervenciji u ovoj stranci, za koju nikada nije bilo izglednije da postane vladajuća, se žustro raspravljalo. Ovo pitanje je za Zelene bilo moralno i ideološko pitanje, kao i pitanje toga koliko su sposobni upravljati tj. donositi odluke.

Nakon genocida u Srebrenici 1995. godine, Zeleni su promijenili svoju politiku kroz dvije godine. Prvo su tražili raspuštanje Oružanih snaga, a da bi onda tražili učešće njemačkih vojnika u mirovnim misijama Ujedinjenih nacija (UN).

U jeku rata u Bosni i Hercegovini, Zeleni nisu željeli odstupiti od, kako su naveli na kongresu iz 1993., pacifizma.

“Fašistički genocid nad Bosancima od srpskih milicija se dešava, ali odstupanje od dosljednog pacifističkog stava nije moguće”, poručeno je sa spomenutog kongresa.

Prema pisanju njemačkog lista, samo se manjina od 500 delegata zalagala za vojnu intervenciju kojom će se uspostaviti mir u Bosni i Hercegovini. Među njima je bio i istaknuti član ove stranke Daniel Cohn-Bendit koji je na kongresu ukazao na svoje jevrejsko porijeklo i poručio da Zeleni ne bi smjeli prihvatiti “tradiciju mira koja je dovela do istrebljenja Jevreja”.

Na kongresu je usvojena rezolucija kompromisnog sadržaja kako bi se zadovoljili oni koji su se protivili intervenciji, kao i oni koji su je podržavali.

“Za nas su najvažnije posljedice po njemačku historiju. Nikada više rat, ali nikad više Auschwitz”, navedeno je.

Oni koji su podržavali vojnu intervenciju su nazvani “ratnicima”. Jedan od njih je bio i Ralf Fucks koji je izjavio da je njihov glavni motiv tada bio taj da se u Bosni i Hercegovini brani multikulturalna Evropa.

Rat u Bosni i Hercegovini je ponukao veliki broj članova Zelenih da u međuvremenu postanu “ratnici”, ali to nije bio jedini razlog. Razlog za to je bio i taj što su shvatili šta je realpolitika, odnosno da raspuštanje Oružanih snaga Njemačke i istupanje iz NATO-a nisu ostvarivi. Kako je zaključio FAZ, svako ko želi biti u vladi mora biti iskren i to priznati.

Dvije sedmice poslije genocida u Srebrenici, bivši njemački ministar vanjskih poslova i kadar Zelenih Joschka Fischer je u otvorenom pismu parlamentarcima ove stranke istakao da se zalagao za vojnu intervenciju sa kopna i iz zraka, a kako bi se zaštitila zaštićena UN-ova zona, što je Srebrenica i bila.

Protivnici i zagovaratelji vojne intervencije su se istim argumentima služili i prilikom rasprave o tome da li treba intervenisati u ratu na Kosovu 1999. S obzirom na to da je zastupnik Zelenih Robert Habeck nedavno podržao pomoć Ukrajini u naoružanju, opravdano je očekivati da ova stranka ima drugačiji stav o odnosu Njemačke prema ratovima u drugim državama, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.