Kako je govorio Sulejman Kupusović: Kada čujem da se neko dvaput zakune u Boga ili Allaha, ja odmah bježim od njega

Čuveni bosanskohercegovački pozorišni i filmski reditelj Sulejman Kupusović umro je na današnji dan 2014. godine.

Njegov brat Unkas Kupusović tim povodom danas je objavio zajedničku fotografiju Sulejmana i preminule dive bh. glumišta Nade Đurevski.

– Sulejman Kupusović, Working Class Hero, 15.08.2014 – 15.08.2021. – napisao je Unkas.

Upravo je stihovima Džona Lenona (John Lennon) “Working Class Hero” Sulejman Kupusović ispraćen na komemorativnoj sjednici.

– Ako na bh. pozorišnom nebu ima zvijezda onda se jedna od najblistavijih zove Sulejman Kupusović. Ako negdje ima sretnih glumaca onda su to oni koji su radili sa njim – kazao je prije sedam godina Josip Pejaković na komemoraciji.

Donosimo neke od Kupusovićevih napoznatijih izjava:

– Ja samo radim svoj posao. Smiješne su tvrdnje da sad ja režiram skandale u javnosti. To što ljude neke iritira što ja radim, nije moj problem.

– Ako se može “Derviš i smrt” nazvati narodnjačkom predstavom, onda je Meša Selimović žuta štampa.

– To je moje iskustvo – čim čujem da se neko dvaput zakune u Boga ili Allaha, ja odmah bježim od njega.

“Niko me ne može hvatati na šovinizam”

– Sramotno da velikan kakav je Berber, a i Safet Zec, nisu članovi Akademije nauka i umjetnosti BiH

– Prvo i osnovno je da mrzim dosadu…

– Mene niko ne može hvatati na šovinizam, jer se moja supruga zove Svjetlana.

– Smiješno mi je kad vidim da je neko danas ministar kulture, sutra poljoprivrede, a prekosutra direktor doma zdravlja.

–  Mislim da smo mi narod koji je rođen s genetskom greškom.

– Mi nismo narod od drame. Mi smo više narod od poezije i epike.

TV drame

Kupusović je rođen 1951. u Kladnju. Diplomirao je pozorišnu, filmsku, televizijsku i radijsku režiju na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu 1974. godine, a filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta. Specijalizirao je teatarsku režiju u Varšavi i Krakovu, 1986. godine.

Režirao je u pozorištima diljem bivše Jugoslavije, kasnije i Bosne i Hercegovine, te u Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj. Kupusović je režirao i prvu bosanskohercegovačku operu – “Hasanaginica”, koja je premijerno izvedena u Sarajevu 18. ožujka 2000. godine i u kojoj je u naslovnoj ulozi nastupila primadona Sarajevske opere Amila Bakšić. Režirao je televizijske drame i serije, a autor je i kazališnog hita “Ženski turbofolk bend”, koji izvodi ansambl sarajevskog Kamernog teatra ‘55.

Kupusović je na televiziji realizirao desetak drama, nekoliko serija (“Tale”, “Teversenove bajke”…) te veliki broj dokumentarnih i muzičkih programa. Kupusovića će bh. publika pamtiti i po pozorišnih kazališnim predstavama koje je režirao, kao što su: “Kralj Lear”, “Propercije”, “Bjesnilo”, “Braća Karamazovi”, “Veliki vezir”, “Roman o Londonu”, “Hasanaginica”, “Kidaj od svoje žene”, “Derviš i smrt”, “Hanka”, “Tvrđava”, “Legenda o Ali-paši”, “Balada o Omeru i Merimi”, “Hamlet u selu Mrduša donja ili Hamlet zna što narod ne zna”.

Dobitnik je mnogobrojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim teatarskim i televizijskim festivalima.