Kako je nastao ciklon koji je izazvao poplave u Bosni i Hercegovini

Ciklon koji nam je donio veoma hladnu zračnu masu sa sjevera, utjecao je na vremenske prilike u regionu.

U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini stanje je alarmantno zbog obilnih padavina i već su se javile poplave na manjim bujičnim rijekama, proglašene su vanredne situacije u pojedinim mjestima u BiH, a u nekim i stanje prirodne nesreće.

Meteorolozi su prije nekoliko dana najavili da će anticiklonarni blok iznad Velike Britanije stići i do Italije i Balkana i donijeti obilne padavine uz mogućnost lokalnih poplava.

Oni su objasnili da je taj tip ciklona češći u zimskom dijelu godine i tokom ranog proljeća, kao i da je vrlo neuobičajen za maj.

Šta je ciklon?

Ciklon je područje sniženog pritiska u atmosferi, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.

Na sinoptičkim kartama područje ciklona ograničeno je sa više zatvorenih izobara. Vjetrovi u ciklonu pušu na sjevernoj hemisferi u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu, a na južnoj u smjeru kazaljke na satu.

Zrak u ciklonskom polju struji od krajeva prema sredini, zbog koncentracije počinje da se izdiže i hladi, pa nastaju uslovi za nastanak padavina. Ciklon donosi promjenjivo vrijeme i padavine. U ciklonu je pritisak zraka obično niži od 101,3 kilo-paskala.

U Europi cikloni se uglavnom kreću od zapada prema istoku, ali ima i odstupanja. Prije ciklona obično puše slab do umjeren jugo ili jugozapadni vjetar, a dva do tri dana prije njenog dolaska na nebu se mogu uočiti visoki oblaci cirusi, koji su inače nosioci lošeg vremena. Pred prolazak ciklona zapuše obično hladniji vjetar sa sjevera ili sa sjeverozapada i to zbog širenja anticiklonalnog grebena i dolaska ljepšeg vremena, piše Blic.

Na vrijeme na Balkanu najviše utiče Đenovski ciklon koja nastaje u istočnom Sredozemlju, tačnije u Đenovskom zaljevu.

Postoji također i Islandski ciklon, koja djeluje cijele godine (zbog golfske struje). Donosi nešto toplije vrijeme u odnosu na prethodne dane. Postoje isto tako i stacionirani cikloni, to jest cikloni koje se duže zadržavaju nad nekim područjem. Takve ciklone obično donose nestabilnost na više od tri dana.

Postoje i tropski cikloni koje se javljaju u Pacifiku i obično donose jake kiše i prati ih olujan vjetar koji nerijetko doseže brzinu od 150 km/h. Takve ciklone se javljaju između juna i oktobra. Tropski cikloni se mogu razviti i u uragane samo ako za to postoje uslovi, ali najčešće nestaju približavajući se obalnom području. Zbog takvih ciklona svake godine nastaju milonske štete i život izgubi na hiljade ljudi.