Kako je pandemija uticala na ribarstvo u BiH?

Piše: Z.P./06.09. u 04:20/Kategorija: BiH, Vijesti

Među privrednicima koji pune budžet mnogi se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Među njima i oni koji se bave ribarstvom. Posjetili smo nekoliko ribogojilišta na Salakovcu i provjerili kako je na njihovo poslovanje utjecala pandemija, da li je i koliko pomogla država i u kakvom je uopće ribarstvo u BiH stanju.

Među prvim ribogojilištima na koje smo naišli salakovačkom jezeru je farma Laks. U hladnoj vodi iz Neretve uzgajaju čak 5 vrsta riba.

“Uzgaja se kalifornijska pastrmka, bijelo meso, crvena pastrmka, to je lososova pastrmka. Uzgaja se šaran, potočna zlatovčica i uzgajamo endemne vrste riba, prvenstveno, jedini u Bosni i Hercegovini, mekousnu pastrmku, koja je endem i koja se koristi za poribljavanje voda.”

Direktno su vezani za domaći turizam te su gotovo polovinu svojih proizvoda plasirali restoranima i hotelima. Onda je došao koronavirus.

Pandemija je ozbiljno uzdrmala ribarstvo u BiH, domaćih potreba gotovo da i nema, jer nema turista. Srećom, bh. riba je izuzetno kvalitetna pa je traže u izvozu. Kalifornijska i crvena pastrmka iz ove farme će se naći na trepezama zemlja Evropske unije i CEFTA-i, obnosno u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

“U svoj ovoj koroni, naša sreća je pa imamo izvozni broj za Evropsku uniju i, inače, izvozni broj za zemlje CEFTA-e. Svaka država u svijetu u koroni dobro pazi na proizvođače hrane. Ovdje se to maćehinski odnosi, ovdje se sporo puca“, dodaje Handžar.

Svega nekoliko stotina metara udaljena je i farma Salmon. Tamo se uzgaja kalifornijska pastrmka koja se na domaće tržište plasira ugostiteljima i velikim trgovačkim lancima, dok se izvozi u Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju.

“Pandemija virusa je znatno unazadila naš ribnjak, iz razloga toga što je bila obustava proizvodnje. Nije bilo isporuka ovim našim kupcima. Druga stvar, dostava hrane koju inače uvozimo iz Italije, nije se mogla uvesti, tako da smo morali uvoditi neke rigorozne mjere po pitanju ishrane.”

Iako su potencijali bh. jezera za ribarstvo ogromni, o čemu svjedoči i činjenica da je izvoz ribe u EU odobren još prije 10 godina, nedostaje državna strategija koja bi tu granu poljoprivredne proizvodnje adekvatno pozicionirala.

Dozvole za ribarstvo se obnavljaju svake dvije godine, a neki od uslova su prosto bizarni. Tako se, primjerice, mora provesti kontrola buke u ribnjacima. Uz to, ako se odlučite baviti ribarstvom budite spremni na plaćanje oko 150 parafiskalnih nameta.