Kako je politika pojela demokratiju: 21 mjesec nakon izbora niko i ne pomišlja na novi saziv Vlade FBiH

Najveći broj iseljenika iz BiH koji su stekli državljanstvo zemlje prijema i dalje posjeduje državljanstvo BiH kao dvojno državljanstvo

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine nije nadležno za emigracionu politiku iz Bosne i Hercegovine, odnosno za odlaske stanovništva iz Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou. U okviru svoje nadležnosti za iseljeništvo, Ministarstvo u svrhu pripreme stanja emigracije iz Bosne i Hercegovine za Migracijski profil BiH koristi statističke podatke agencija za statistiku zemalja prijema o ukupnom broju bh. iseljenika koji u zemljama prijema borave duže od 12 mjeseci.

Status emigranata

Status bosanskohercegovačkih iseljenika riješen je velikim dijelom kroz stjecanje državljanstva zemlje prijema, stalnu ili privremenu dozvolu boravka.

U većini država već duži niz godina nema registriranih osoba iz Bosne i Hercegovine sa izbjegličkim statusom. Većina njih se integrirala u zemljama prijema. Prema posljednjim podacima UNHCR‐a u svijetu je na kraju 2019. godine registrirano ukupno 16.845 osoba iz BiH sa izbjegličkim statusom. Najveći broj registriranih izbjeglica iz BiH nalazi se u Srbiji (49%), zatim Francuskoj, Švicarskoj i Njemačkoj.

Broj državljana BiH, sa stalnim ili privremenim boravištem, prema dostupnim podacima za četrnaest država prijema, iznosi 470.945. Ovaj broj predstavlja bh. državljane koji imaju samo državljanstvo BiH i koji nisu stekli državljanstvo države prijema, niti imaju dvojno državljanstvo.

Napominjemo da podaci o broju državljana BiH koji po osnovu Sporazuma o dvojnom državljanstvu posjeduju dvojna državljanstva sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom nisu dostupni, jer niti jedna zemlja prijema ne vodi podatke o dvojnim državljanima, što znači kada državljani BiH dobiju državljanstvo zemlje prijema oni se u statistikama zemalja prijema više ne vode kao državljani BiH. Podaci o državljanima BiH u Hrvatskoj i Švedskoj se odnose samo na one državljane BiH koji nisu stekli državljanstvo zemlje prijema, dok za Srbiju nije dostupna ni ova vrsta podataka.

Stopa naturalizacije iseljenika iz BiH u određenoj zemlji prijema se jasno vidi u odnosu između broja osoba koje imaju državljanstvo BiH i broja osoba koje su rođene u BiH. U većini zemalja broj državljana BiH je puno manji u odnosu na broj onih koji su rođeni u BiH. Najveća razlika u odnosu ova dva broja je u Australiji, Kanadi i Švedskoj. U sve tri ove zemlje, preko 90% iseljenika iz BiH je naturalizovano, odnosno riješili su svoj status kroz sticanje državljanstva zemlje prijema.

Najveći broj iseljenika iz BiH koji su stekli državljanstvo zemlje prijema i dalje posjeduje državljanstvo BiH kao dvojno državljanstvo, jer država prijema svojim zakonodavstvom daje takvu mogućnost ili je to uređeno sporazumom o dvojnom državljanstvu zaključenim sa BiH.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u 2019. godini državljanstva BiH se odreklo 4.117 osoba. Prema istim podacima, najveći broj državljana BiH se u 2019. godini odreklo državljanstva zbog sticanja državljanstva u Njemačke (1.917), Austriji (1.232), Sloveniji (644) i Hrvatskoj (220). Ovdje je neophodno istaći pojavu odricanja državljanstva BiH radi sticanja državljanstva Hrvatske (ukupno 220 osoba u 2019.g) iako BiH ima sa Hrvatskom potpisan Sporazum o dvojnom državljanstvu.

Naglašavamo da se u slučajevima Njemačke i Austrije, koje prilikom naturalizacije, odnosno sticanja njihovog državljanstva zahtijevaju odricanje od prethodnog državljanstva, bh. državljani u rijetkim slučajevima odriču svog državljanstva i zbog toga u ove dvije zemlje imamo tako veliki broj naših državljana, iako su većina njih već odavno ispunili uslove za sticanje državljanstva zemlje prijema.

Podaci o broju naturaliziranih bh. iseljenika su izuzetno bitni kada se govori o stepenu integrisanosti bh. iseljenika u državama prijema, a u isto vrijeme ukazuju i na karakter migracija, odnosno na činjenicu da se radi o dugoročnim migrantima.

Novčane doznake

Podatke o novčanim doznakama iz inostranstva vodi Centralna banka BiH. Procjene novčanih doznaka iz inostranstva za sva četiri kvartala 2018. godine iznosi 2.671 milion KM. Međutim, procjena ukupnih transfera iz inostranstva, koji uključuju i inostrane penzije, za 2018. godinu iznosi 3.911 miliona KM.

Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za BiH u 2019. godini iznose 3 milijarde i 703 miliona KM. Prema podacima Svjetske banke za 2019. godinu, učešće novčanih doznaka u BDP‐u BiH je 10,5%, što BiH stavlja na peto mjesto u Evropi po visini učešća novčanih doznaka u BDP‐u.

Procjena priliva novčanih doznaka prema zemljama prijema bh. emigranata za 2018.

Naglašavamo da je kontinuiran trend porasta doznaka od 2010. godine nastavljen i ove godine. Jasno je da novčane doznake predstavljaju stabilan izvor prihoda za BiH.

Novčane doznake iseljeništva od 2010. do 2019. godine

Uočljiva razlika u podacima Centralne banke BiH i Svjetske banke je zbog toga što podaci Centralne banke BiH obuhvataju samo “personalne transfere”, dok prema definiciji Svjetske banke novčane doznake predstavljaju zbir “personalnih transfera” i “kompenzacije uposlenih”.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Migracioni profil Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, čime BiH ispunjava jednu od obaveza u procesu liberalizacije viznog režima te osigurava uvid u ključne trendove u oblasti migracija.