Kako je Šmit posezao za bonskim ovlastima: Od Izbornog zakona do nove Vlade FBiH

Kako je Šmit posezao za bonskim ovlastima: Od Izbornog zakona do nove Vlade FBiH

Nakon što je njegov prethodnik Valentin Incko (Inzko) desetak godina bio uglavnom pasivan, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) od samog početka svog mandata odlučio je aktivno upotrebljavati svoje bonske ovlasti.

Neutraliziranje Lende

Poziciju visokog predstavnika Kristijan Šmit preuzeo je 1. avgusta 2021. godine. Aktuelni visoki predstavnik do sada je više puta upotrebljavao bonske ovlasti. Najznačajnija je svakako njegova odluka iz izborne noći 2. oktobra 2022. godine, kada je promijenio Izborni zakon u FBiH te povećao broj delegata u Domu naroda FBiH.

Vrijedi spomenuti i odluku iz aprila 2022. godine kojom je Šmit nametnuo suspenziju na raspolaganje državnom imovinom. Iako se ona pokušava pravno izbjeći u RS, ona je na snazi i tretira se kao dio zakona Bosne i Hercegovine. 

Značajno je Šmitovo korištenje bonskih ovlasti i od 27. aprila 2023. godine, kada je omogućio formiranje Vlade Federacije BiH, koja je imala osiguranu parlamentarnu većinu, nakon što je SDA-ov potpredsjednik FBiH Refik Lendo odbio staviti potpis na davanje mandata Nerminu Nikšiću za formiranje Vlade.

Memorijalni centar

Najviše puta Šmit je koristio svoje ovlasti kako bi suspendirao neustavne odluke vlasti u Republici Srpskoj.

Početkom jula prošle godine Šmit je poništio neustavne zakone NSRS u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH u RS.

U februaru prošle godine Šmit je poništio zakon o nepokretnoj imovini RS.

U septembru 2023., na 20. godišnjicu osnivanja Centra, nametnuo je izmjene Zakona o Memorijalnom centru Potočari – Srebrenica kojima je ovoj instituciji finansijski i logistički olakšao rad.

Krajem prošle godine Šmit je ponovo najavio mogućnost korištenja bonskih ovlasti. Visoki predstavnik je postavio rok političarima od tri sedmice da naprave tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi se povećala transparentnost izbornog procesa. Umjesto ispunjavanja ovog uvjeta, bh. političari do danas o tome „pregovaraju“, i dalje bez konkretnog rješenja, odnosno izmjena Izbornog zakona.

Više od 900 odluka

Zahvaljujući bonskim ovlastima, visoki predstavnici nametnuli su više od 900 odluka. Bonske ovlasti omogućile su BiH da, između ostalog, dobije konvertibilnu marku kao valutu, zastavu, grb, registarske tablice, konstitutivnost naroda na teritoriji cijele države. Smijenjene su i desetine funkcionera koji su podrivali Dejtonski ustav.

Rekorder u korištenju bonskih ovlasti je Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), koji ih je koristio čak 430 puta. 

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE