Kako je tramvaj iskočio iz šina? Stručna Kovačevićeva analiza

Što je veća brzina, i posljedice su veće. Ovdje ipak imamo teške posljedice

U sarajevskom naselju Marijin Dvor danas se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je tramvaj iskočio iz šina.

Tramvaj, koji je saobraćao na liniji od Željezničke stanice prema Skenderiji, pod još nerazjašnjenim okolnostima izletio je s kolosijeka i udario direktno u tramvajsko stajalište.

Prema prvim informacijama, smrtno je stradala jedna osoba, dok je druga teže povrijeđena.

Ovu nesreću za Hayat.ba komentirao je sudski vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević.

Kako navodi, s obzirom na način nastanka saobraćajne nesreće, na okolnosti koje vladaju na licu mjesta, ovdje bi se moglo govoriti o spoju faktora koji su uzroci. 

S jedne strane je neprilagođena brzina, znači subjektivni faktor, a s druge strane, pošto je star tramvaj i raskrsnica, odnosno triangl tramvajskog šinskog medija, je moguće da je od starog tramvaja ima zazora lufta u obrtnim postoljima, ili da su neispravne bandaže (oni točkovi koji leže na tramvajskim šinama prilikom kretanja tramvaja).

Ako je to star tramvaj i ima oštećenja bandaža, odnosno ima lufta, kolokvijalno rečeno, na obrtnim postoljima, onda dolazi do nastanka saobraćanja nezgode. Što je veća brzina, i posljedice su veće. Ovdje ipak imamo teške posljedice. Došlo je do izlijetanja tramvaja na tramvajskom stajališu, a imajući u vidu da ima sa desne strane i onaj falc, betonski, dakle onaj plato na kojem putnici čekaju tramvaj i ulaze, nije bilo baš moguće da tako, uz malu brzinu, tramvaj skrene i da udari sa ovakvim posljedicama.

Dakle, može se govoriti o spoju – subjektivni i objektivni faktor. A ipak ostavljaju prostora da vještak mašinske struke koji pregleda, ili grupa vještaka koji će pregledati, i tačno utvrditi u kakvom je stanju tramvaj, a druge strane da nije slučajno došlo do oštećenja tramvajske šine na tom mjestu. Jer tamo je ograničenje, koliko ja znam, deset kilometara na sat – pojašnjava Kovačević

Pojašnjava i koliko su zaštićena tramvajska stajališta u Sarajevu. 

Tramvajsko stajalište svojim platom mora da bude u nivou stepeništa prvog na koje ulazi putnik u tramvaj. Ako se podigne tramvajsko stajalište, invalidi ne bi mogli ući. Dakle, oni su tako podešeni ergonomski da odgovaraju na najugroženijoj kategoriji – invalidima.

Ne može se govoriti o tome da je još trebalo dizati tramvajsko stajalište. Imamo sve razloge da vjerujemo da je tramvajsko stajalište bilo u redu, ali to će utvrditi, ponavljam, organi postupka na licu mjesta, i vještak saobraćajne i mašinske struke i tužilac koji je komandant parade da izađe i da vodi ovaj uviđaj na licu mjesta, pa će angažovati ako treba i druge vještake da se izjasne ovome – govori.

Dodaje da treba malo povećati opreznost odvijanja tramvajskog saobraćaja. 

Ne može se osloniti na to da je obnovljena pruga i onda da se maksimalno koristi brzina. Nije to to, jer posebno što imamo oko 13 transverzalnih pravaca koji presjecaju tramvajsku prugu i uvijek se koči, i uvijek se ima obaveza da se ulazi u tramvajsko stajalište sa smanjenom brzinom 10 kilometara na sat. Ali ko to sad poštuje, ako je zadat tempo vozaču. Mora se voditi računa o tome. Jer da bi bio sigurniji tramvajski saobraćaj, mora se raditi denivelacija saobraćaja. Dakle ovih 13 transverzalnih pravaca koji presjecaju prugu treba denivelisati – pojašnjava Kovačević za Hayat.ba.