Kako nas samouslužne kase “varaju” da kupimo više nego što nam treba

Samostalno skeniranje proizvoda smanjuje psihološki otpor prema trošenju novca jer pažnja kupca prelazi na rukovanje uređajem. Uprkos udobnosti i brzini, samouslužne kase povećavaju iznos računa i često dovode do neplanirane potrošnje.

Prema istraživanjima na koja se poziva BBC, osobe koje koriste samouslužne kase znatno češće premašuju planirani iznos za kupovinu. Stručnjaci za potrošačko ponašanje ističu da izostanak kontakta sa zaposlenim na kasi mijenja način donošenja odluka.

Kupac ne osjeća društveni pritisak niti potrebu da objašnjava sadržaj svoje korpe, ono što kupuje ostaje njegova privatna stvar. Prema podacima kompanije Vita Mojo, čak 61 posto kupaca potroši više na terminalu nego na tradicionalnoj kasi, pri čemu prosječna vrijednost narudžbe raste i do 40 posto.

“Uklanjamo aspekt razgovora i osjećaj procjenjivanja” – objašnjava Dean Vard (Ward), osnivač i direktor za proizvode u kompaniji Evoke Creative. Slični zaključci proizlaze iz istraživanja bihejvioralnih ekonomista sa Univerziteta u Tel Avivu.

Naučnici su dokazali da samostalno skeniranje proizvoda smanjuje takozvani psihološki trošak trošenja novca. Kupac se fokusira na rukovanje uređajem, a ne na rastući iznos na ekranu, što olakšava donošenje odluka o dodatnim kupovinama.

Stručnjaci ističu da sama tehnologija nije problem, ključno je kako ona utječe na naše odluke. Samouslužna kasa eliminiše trenutak razmišljanja koji se javlja u kontaktu sa drugom osobom.

Umjesto toga, ona nudi protočnost, anonimnost i osjećaj kontrole. Zaključci istraživanja i analiza su jasni: iz prodavnice izlazimo brže, ali sa računom koji je veći nego što smo planirali.

Cijena za udobnost može biti viša nego što očekujemo. Samostalno skeniranje proizvoda smanjuje psihološki otpor prema trošenju novca jer pažnja kupca prelazi na rukovanje uređajem.

Uprkos udobnosti i brzini, samouslužne kase povećavaju iznos računa i često dovode do neplanirane potrošnje. Prema istraživanjima na koja se poziva BBC, osobe koje koriste samouslužne kase znatno češće premašuju planirani iznos za kupovinu.

Stručnjaci za potrošačko ponašanje ističu da izostanak kontakta sa zaposlenim na kasi mijenja način donošenja odluka. Kupac ne osjeća društveni pritisak niti potrebu da objašnjava sadržaj svoje korpe, ono što kupuje ostaje njegova privatna stvar.

Statistika ne ostavlja sumnju. Prema podacima kompanije Vita Mojo, čak 61 posto kupaca potroši više na terminalu nego na tradicionalnoj kasi, pri čemu prosječna vrijednost narudžbe raste i do 40 posto.

“Uklanjamo aspekt razgovora i osjećaj procjenjivanja” – objašnjava Dean Vard (Ward), osnivač i direktor za proizvode u kompaniji Evoke Creative. Slični zaključci proizlaze iz istraživanja bihejvioralnih ekonomista sa Univerziteta u Tel Avivu.

Naučnici su dokazali da samostalno skeniranje proizvoda smanjuje takozvani psihološki trošak trošenja novca. Kupac se fokusira na rukovanje uređajem, a ne na rastući iznos na ekranu, što olakšava donošenje odluka o dodatnim kupovinama.

Stručnjaci ističu da sama tehnologija nije problem, ključno je kako ona utječe na naše odluke. Samouslužna kasa eliminiše trenutak razmišljanja koji se javlja u kontaktu sa drugom osobom.

Umjesto toga, ona nudi protočnost, anonimnost i osjećaj kontrole. Zaključci istraživanja i analiza su jasni: iz prodavnice izlazimo brže, ali sa računom koji je veći nego što smo planirali.

Cijena za udobnost može biti viša nego što očekujemo.