p 13
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
NER FIT

Redovno vježbanje,uključujući plivanje, trčanje, jogu, trening s tegovima, pa čak i tai či, ostaje jedno od najboljih sredstava koja imamo za poboljšanje raspoloženja i ukupnog mentalnog zdravlja.

Regulacija emocija

FIXGEHALT

Metaanaliza iz 2016. godine koja je kombinirala podatke iz 23 kontrolirana ispitivanja pokazala je da je vježbanje uporedivo i s antidepresivima i sa psihoterapijom u liječenju depresije.

Iako je dio ovoga rezultat proizvodnje endorfina, vježbanje, također, rezultira važnim strukturnim promjenama u mozgu, posebno u primitivnoj strukturi mozga zvanoj hipokampus. Zajedno s drugom moždanom strukturom, koja se naziva amigdala, hipokampus je u velikoj mjeri uključen u formiranje memorije i regulaciju emocija.

Vremenom, redovno aerobno vježbanje, poput trčanja i plivanja, smanjuje upale i pospješuje rast nerva u hipokampusu, s pozitivnim efektima i na raspoloženje i pamćenje, pokazale su studije.

LIDER

Jačanje mišića

Kao i kod svih oblika aerobnih vježbi, i plivanje je odličan način za jačanje mišića i sagorijevanje masti. Ali plivanje dolazi s jednom dodatnom pogodnošću. Ljudi plivajući troše oko sedam puta više energije da bi prešli određenu udaljenost nego kada trče. To je zato što ljudi nisu nužno evoluirali kao stručni plivači.

Kontrolirano disanje

  • Postoje mnogi aspekti plivanja koji ga čine jedinstveno korisnim oblikom vježbanja Foto: Ilustracija

Plivanje se razlikuje od ostalih oblika aerobnih vježbi jer se oslanja na kontrolirano disanje, navode stručnjaci. Vremenom to može dovesti do povećanja ukupnog plućnog kapaciteta i poboljšanja ukupnog funkcioniranja pluća.

Volumen srca

Postoje mnogi aspekti plivanja koji ga čine jedinstveno korisnim oblikom vježbanja. Naprimjer, kada plivamo, potpuno smo horizontalni, što povećava povratak krvi iz venskog sistema u srce. Ovaj prepoznatljiv aspekt plivanja dolazi i s dodatnim srčanim blagodatima.

Naprimjer, maksimalni puls je za oko 10-15 otkucaja sporiji tokom plivanja u poređenju s trčanjem, povećavajući količinu vremena kada se srce može opustiti i napuniti krvlju, poznato kao “dijastolna funkcija”.

Kao rezultat, udarni volumen srca, ili količina krvi koju srce pumpa tokom svakog otkucaja povećava se za 30-60 posto tokom plivanja, prema studiji iz 2013. godine objavljenoj u International “Journal of Cardiology”.