Kako pomoći djeci koja žive i rade na ulici? Davanje novca nije rješenje

Pridruži se Viber grupi 072info, do najvažnijih vijesti samo jednim klikom: KLIKNI OVDJE
Preuzimanje tekstova dozvoljeno uz obavezno navođenje i linkanje izvora “072info”.

Organizacije Save the Children i Regionalna mreža su u prostorijama hotela Hollywood održale međunarodnu konferenciju “Ka održivim i kvalitetnim sistemima podrške djeci uključenoj u život i/ili rad na ulici i djeci u riziku na području jugoistočne Evrope”.

Cilj susreta je bio da se pokrenu diskusije o održivim i kvalitetnim modelima podrške djeci koja žive i/ili rade na ulici, te da se predstave primjeri dobre prakse u jugoistočnoj Evropi. Save the Children je sa partnerskim organizacijama u regionu uspostavio funkcionalni servis za ovu djecu.

Dnevni centri

– Naš rad zasigurno pomaže djeci u akutnom rješavanju njihovih problema, a da bi se dugoročno riješilo pitanje potpune uključenosti djece u sve tokove, obrazovanje, osiguravanje zdravstvene i socijalne zaštite, neophodna nam je saradnja sa svim važnim akterima, izjavila je Andrea Žeravčić, direktorica Save the Childrena za sjeverozapadni Balkan, dodajući da organizacija podržava četiri centra u BiH.

– Dnevni centri mogu da posluže kao referentna tačka koja pokreće određena pitanja, ali za rješavanja pitanja dokumenata ove djece, obrazovanja, zaštite sve nadležne institucije se moraju uključiti, kaže Žeravčić.

Maša Mirković iz Udruženja Nova generacija iz Banje Luke, ističe kako se radi o regionalnoj mreži centara za djecu koja žive i/ili rade na ulici, a koja okuplja brojne centre iz Srbije, Makedonije, BiH i Albanije.

– Svakodnevno radimo sa djecom i cilj nam je da zadovoljimo bazične potrebe, hranu, higijenu i potrebu za sigurnošću. Problem je što djeca nisu upisana u matične knjige rođenih i nemaju dokumentaciju. Djeca o kojoj mi govorimo su žrtve trgovine ljudima i rijetko se dešava da ona dobiju taj status, napominje Mirković.

U 2014. su identifikovane 2.000 djece koja su primila neku od usluga u centrima, a mnoga od njih žive i/ili rade na ulicama Kantona Sarajevo.

Prosjačenje

– Od 2002, otkada se aktivno bavimo ovom problematikom, bilo je intervala kada su ti problemi zaista eskalirali i kada ih je bilo teško kontrolisati, ali i perioda u kojima su ta djeca relativno bila pod kontrolom. Tada smo uspijevali identificirati svako dijete, utvrditi odakle dolazi i njegov porodični status, te poduzeti mjere radnje u skladu sa odredbama Porodičnog zakona i Zakona o socijalnoj zaštiti. U 2008/2009. problem prosjačenja djece na ulicama je bio zabrinjavajući. U usporedbi sa 2014, problem je relativno drugačiji, rekla je Mirsada Poturković iz kantonalnog Centra za socijalni rad, dodajući da građani KS-a ne trebaju da participiraju u onome što se dešava na ulicama i da moraju znati da novac koji daju ne daju djeci, već njihovim roditeljima ili nekoj trećoj partiji koja ih zloupotrebljava.

oslobođenje