Kako se dodjeljuje Oscar? Članovi Akademije i ne moraju pogledati film da bi glasali za njega

Sve češće se u svijetu provode istraživanja o utjecaju posta na zdravlje. S obzirom na to da je nastupio sveti mjesec ramazan, osim duhovnih, ljudi se zanimaju i za zdravstvene dobrobiti propisanog posta.

Svjedoci smo da se u današnje vrijeme sve više spominje intermitentni post, ali i druge vrste posta kao način prevencije i liječenja oboljenja. Spominje se post na vodi, na povrtnim sokovima, post od pojedinačnih vrstana mirnica itd. S druge strane postoje zapisi da se post još od vremena starih Egipćana koristio kao način liječenja.

O utjecaju posta na zdravlje i usklađivanju propisane terapije s postom govorila je doktorica Safija Softić-Namas.

Na početku ona ističe da je interesantno da se u naučnim krugovima radi sve više istraživanja o utjecaju posta na zdravlje. Uglavnom ta istraživanja pokazuju pozitivan utjecaj, bilo da se radi o prevenciji ili o liječenju raznih oboljenja.

“Najveći razlog pozitivnog utjecaja posta na zdravlje je rasterećivanje organizma od raznih štetnih utjecaja. Ljudsko tijelo je vrlo složen sistem koji ima mogućnost izbacivanja štetnih materija i borbe protiv štetnih unutrašnjih i vanjskih utjecaja. Najčešće je organizam u mogućnosti da to obavi bez ikakvih posljedica. Međutim, s obzirom na moderne životne stilove, vrlo često bombardujemo svoje tijelo do te mjere da ga opteretimo štetnim utjecajima i ne dozvoljavamo mu da se izbori”, kazala je.

Nastavlja kako organizam “bombardujemo” lošom prehranom, sjedilačkim načinom života, lošim utjecajima okoliša (zagađenja iz zraka, vode i zemljišta, buka, utjecaj elektronike itd.), lošom mentalnom higijenom, emocionalnim problemima itd. Sve to, kako kaže, se vrlo dobro može regulisati tokom ramazanskog posta, u čemu se ogleda njegov pozitivan utjecaj na zdravlje.

Propisane terapije i post

Mnogi vjernici koji imaju zdravstvenih poteškoća, a žele postiti, pitaju se kako će to utjecati na njihovo zdravlje, odnosno kako će uskladiti terapije s vremenom sehura i iftara. Softić-Namas ističe da terapije za blaže oblike pojedninih oboljenja mogu uskladiti s postom, dok se za udružena hronična stanja uglavnom ne preporučuje post.

“Osobe s dijabetesom tip 2 (šećerna bolest tip 2) i hipertenzijom (povišen krvni prtisak) uglavnom mogu uskladiti uzimanje terapije s postom. Štaviše, naučna istraživanja su pokazala vrlo pozitivan utjecaj na zdravlje najvećeg broja ovih pacijenata. Postom se vrlo dobro regulišu nivo šećera u krvi i krvni pritisak, opet iz razloga što se organizam rastereti, uklone se utjecaji stalnog uzimanja hrane koji pokreću razne mehanizme prerade uzete hrane, što cijeli dan doprinosi skokovima i padovima nivoa šećera i krvnog pritiska”, kazala je.

U slučaju kada ti pacijenti poste, metabolizam se blago usporava, većina tih složenih mehanizama miruje i omogućava se odmor organizma i lakša borba protiv ovih oboljenja.

“Post omogućava i smanjenje masnoća u krvi, a i to doprinosi pozitivnom utjecaju na krvni pritisak te se koristi i kao dobar način čišćenja krvnih žila i borbe protiv ateroskleroze. Općenito, post pozitivno utječe na liječenje metaboličkog sindroma. Osobe sa dijabetesom tip 1 uglavnom ne smiju postiti, jer su potpuno ovisne o inzulinu i moraju imati strogo regulisanu prehranu i uzimanje inzulina u toku dana“, dodaje.

Međutim, doktorica ističe da, ukoliko osoba ima teže oblike ovih oboljenja, pogotovo ako je udruženo više bolesti (naprimjer srčano popuštanje udruženo s hipertenzijom, loše regulisan dijabetes ovisan o inzulinu i potreba za uzimanjem više lijekova u toku dana, pa još ako je udruženo ovo dvoje s drugim oboljenjima), potreban je poseban oprez, a često i ne postoji mogućnost posta kod tako teških bolesnika, što je sasvim razumljivo.

Također, savjetuje da ukoliko osoba nije potpuno zdrava ili ima određene tegobe koje ukazuju na eventualni negativan utjecaj posta, u svakom slučaju treba da se konsultira sa svojim ljekarom.

Ne treba pretjerivati pri unošenju hrane za sehur i iftar

Tokom ramazana se tradicionalno pripremaju bogati sehuri i iftar, pa mnogi i pretjeruju u obilnim obrocima. Međutim, doktorica savjetuje da nema potrebe za pretjerivanjem i pravljenjem preobilnih obroka tokom ramazana.

“Nema potrebe da mi nešto posebno nadoknađujemo jer postimo tokom dana. Ustvari, mi se tim postom rješavamo viškova koje smo nakupljali tokom cijele godine. Veća je korist ukoliko se pažnja posveti kvalitetu (sastavu) iftara i sehura nego njihovoj količini. U slučaju da se konzumiraju preobilni obroci, vrlo je vjerovatno da će se poništiti zdravstveni benefiti koje post donosi”, ističe Softić-Namas, dodajući da to nije poenta ramazanskog posta.

Doktorica naglašava da je poenta ramazana da budemo skromniji, svjesniji sebe i svoga zdravlja te da postanemo svjesniji onih oko nas koji nemaju ni osnovnu hranu potrebnu za normalan život.

“Logično je da to nećemo postići ako shvatimo ramazan kao vrijeme obilne gozbe i rasipanja. Naravno da postoje situacije kada dočekujemo goste, porodicu, prijatelje, pravimo obilnije sofre, ali to ne bi trebalo biti pravilo, nego izuzetak”, zaključuje.