Kako se gradila džamija na Igmanu i šta je značila borcima

U vrijeme kada su se vodile žestoke borbe za očuvanje domovine i teritorija Bosne i Hercegovine i nadasve borba za preživljavanjem, rodila se ideja koja je dala novu snagu borcima na području Igmana, izgradnja džamije.

Prva je to džamija izgrađena u ratu i do danas svjedoči otporu, snazi i vjeri njenih vojnika.

Mnogi od njih su položili živote u odbrani BiH, a dali su doprinos i u izgradnji ove džamije.

Nacrti ovog ne samo vjerskog već i spomenika kulture na Igmanu nastali su olovkom arhitekte Osmana Smiječanina.

– Bila je to izbjeglička jedinica sa ljudima sa područja Foče, Kalinovika, Trnova, koja je bila smještena na Lasičkom i Hrasničkom stanu. Ja sam tada vodio građevinsku službu i jedan dio boraca, posebno ovog trnovskog dijela sa efendijom Omerom Krupalijom je bila za to da se krene sa izgradnjom džamije. To je predočeno komandantu Ziji Rujancu koji je poslije na sastanku sa komandom korpusa predložio tu ideju i tako je došlo do izgradnje, a mene je zapala čast da pristupim izradi projekta i kasnije da se projekat realizira i konačno i otvori u martu 1994. godine – priča Smiječanin.

Smiječanin kaže da su se izgradnji priključili stariji ljudi koji su ranije na selima gradili objekte i koji su znali raditi sa drvetom, te su nakon odabira lokacije krenuli sa radovima.

– Nismo se bojali posla, imali smo podršku komande, određen broj ljudi koji su bili na raspolaganju, i vozila također. Problem je tada bila nabavka goriva i maziva, a šume smo imali u izobilju. Svi smo to svojski prihvatili tako da smo to i realizirali – kaže Smiječanin.

Kaže da se tražio lokalitet na kojem se džamija neće vidjeti kako ne bi bila bombardovana i granatirana, te da lokalitet bude istovremeno i pristupačan.

– Mi smo krenuli u novembru 1993. i trajalo je četiri-pet mjeseci. Imali smo sedam-osam majstora, ispomoć boraca, ja i gospodin Mumin Bajraktarević smo vodili te poslove. Objekat je završen kako je bio i zamišljen i svi su bili zadovoljni – kaže Smiječanin.

Pitamo ga je li ponosan na ovaj projekat.

– Ja sam arhitekta i svaki projekat koji se realizuje je značajan, a posebno u to vrijeme kada je bilo možda i nezamislivo da se radi takav objekat, a mi smo to uspjeli dovesti kraju. Prva je to džamija koja je nastala u ratnom vihoru i koja je i danas u funkciji, i koja je sigurno i okupljala ljude sa prostora Trnova, Kalinovika, Foče, vezala ih je. I oni koji su odlazili, vraćali su se. Gradnja tog objekta je vraćala momke na prostor Igmana kako bi se borili i vraćali u svoj zavičaj. Ova džamija ima historijsku ulogu – kaže sagovornik.

Ističe kako je sama ideja o džamiji bila prihvaćena sa oduševljenjem.

– Bio je to poseban radni elan, to su bili ljudi koji su napustili svoja ognjišta i sigurno da im je momenat gradnje džamije davao snagu. Ljudi sa tog područja su veliki vijernici što ih je dodatno stimulisalo – navodi arhitekta.

Kaže da se tokom svih ovih godina nije puno toga mijenjalo na džamiji, te da je njena osnova ostala ista.

Faktor.ba